Nakon gotovo jednogodišnjeg rada, članovi Istarskog povijesnog društva, profesori i predavači Igor Jovanović, Igor Šaponja i Marin Pekica, ovih su dana podvukli prvu crtu i rezimirali učinjeno na jedinstvenom radu pokojnog pulskog novinara "Glasa Istre", kroničara i vrijednog istraživača Davida M. Fištrovića. Naime, Fištrović je u istarskim selima minuciozno prikupljao razna svjedočanstva o tome što se događalo ratne 1943. godine, prije pada Italije. Posvetio je tome godine i godine rada, od 1975. pa gotovo do nagle smrti 2005. godine koja je prekinula njegov rad, ali i pokušaj da sve objedini i publicira u knjizi radnog naziva "Rastrelamenat".

Goran Šaponja i Katarina Fištrović dogovaraju daljnje korake

Prikupljenu građu raspoređenu po stotinama prekucanih stranica, veliki broj fotografija, ali i snimljenog materijala tih svjedočanstava, godinama čuvaju Fištrovićeve kćerke Ljiljana i Katarina, čije je djetinjstvo uvelike i obilježio taj očev rad, želeći da jednog dana ta knjiga ugleda svijetlo dana. Još kao mlade djevojke danima su, kažu, preslušavale materijal i uredno ga pretipkavale na maloj pisaćoj mašini te na taj način dale značajan obol ovom materijalu i bile od pomoći tati Davidu. Stoga im je velika želja bila da, nakon njegove smrti, sve to ne nestane, da se ne zaboravi, već da daju primjereno priznanje ocu na tom njegovom velikom trudu, ali i svojevrsnom životnom djelu, te su zatražile pomoć u tiskanju knjige.

Odazvali su se mnogi, ali su se posla primili tek oni koji su bili najzagriženiji vidjeti što se krije na tim silnim stranicama. I nisu ostali razočarani. "Izniman je to i vrlo poseban materijal", složili su se povjesničari nakon što su pomno iščitali tek dio, svega pola prikupljene građe na više od 700 stranica.

- Nismo sve ni uspjeli pregledati, već je svatko uzeo dio. Ja sam tako imao period prije Raštrelamenta od svibnja-lipnja do rujna 1943. godine, dok su Pekica i Jovanović uzeli drugo. Dočekao nas je doista obiman i fascinantan materijal. S obzirom da smo mi svojevremeno objavili knjigu o svjedočanstvima, upravo to je bila poveznica s ovim materijalom i to nas je i privuklo da se javimo sestrama Fištrović. E sad, ono što smo uočili bilo je da je Fištrović vrlo opširno pisao o svemu što je prethodilo padu Italije, ne samo o Istri, već o svim bojištima, o Englezima, području bivše Jugoslavije, situaciji u Italiji… Dakle, to je detaljan prikaz svega onoga što se u to vrijeme događalo, dan po dan. Potom dolazi dio o situaciji u Istri i tim vrijednim svjedočanstvima ljudi koji su proživjeli i preživjeli ta vremena, rekao nam je Šaponja, kojeg smo zatekli u društvu Katarine Fištrović, kojoj je prenosio učinjeno i predlagao daljnje korake.

Po njegovim riječima, sada bi trebalo sav taj materijal, zajedno s fotografijama, prije svega digitalizirati. Prvi zadatak je, dakle, naći ustanovu koja bi bila voljna to odraditi. Potom bi trebalo skenirati fotografije, taj materijal bi potom netko trebao urediti, zasigurno neki povjesničar kojem je ta građa itekako bliska, a sve kako bi bila spremna za izdavanje. U konačnici, treba naći i izdavača.

Na projektu rade i povjesničari Marin Pekica i Igor Jovanović

- Riječ je svakako o zanimljivoj građi koja će sigurno imati ciljanu publiku koju to zanima. No, da bi dodatno zainteresirali javnost za ono što bi iz ovih materijala moglo proizići, a to je, nadamo se, jednog dana i knjiga, odnosno tiskana verzija tog digitaliziranog materijala, mi ćemo jednu skraćenu verziju s dijelom najatraktivnijih segmenata objaviti na stranicama Istarskog povijesnog društva i u časopisu "Histria", godišnjaku kojeg izdaje Istarsko povijesno društvo. Vjerujemo da bi to mogao biti dobar put za popularizaciju ovog djela, da na taj način senzibiliziramo javnost i dođemo do tog trajnog rješenja, a to je objava u formatu knjige, naglasio je Šaponja.

Razlog više da ova knjiga ugleda svjetlo dana već ove godine jest i činjenica da se u rujnu obilježava 80 godina od pada Italije, ali i 80 godina od tiskanja prvog broja "Glasa Istre", u kojem je marljivi pregalac David M. Fištrović radio i objavljivao čak i feljtone s ovakvim sadržajem.

Titov park u Puli nakon bombardiranja

Valja ponoviti da je Fištrović načinio više tomova s različitim tematikama. Riječ je o cjelinama "Rastrelamenat - 30 dana koji su potresli Istru", "1. do 8. svibnja 1943.", "Kronologija važnih zbivanja prije rastrelamenta - Rommel bez maske", "Preživio fojbe Ivan Dubinka", "Smrt narodu I. dio", "Smrt narodu II. dio - 7. listopada 1943. - Smrt Mussoliniju" te "Rastrelamenat 20. V. - 25. VI. 1943. - ususret slomu".

Radni je naslov "Rastrelamenat", a kako su nam pojasnili povjesničari, naziv se odnosi na situaciju "čišćenja terena" u periodu između kolovoza, rujna 1943. do sredine 1944. godine. Taj prvi raštrelamenat je u najjačoj fazi bio u rujnu, listopadu i dijelom studenog 1943. godine, ali je i nakon toga bilo još nekoliko akcija čišćenja terena, paljenja sela, hapšenja ljudi. Kako su nam svojevremeno skrenuli pozornost, materijal je pisan novinarskim stilom, minuciozno i istraživački, i to jezikom iz 80-ih i početkom 90-ih godina. Puno se toga promijenilo pa bi i to trebalo korigirati te provjeriti i u nekim prijašnjim izdanjima koja su se odnosila na taj period raštrelamenta.

Tomovi materijala koje treba oblikovati u cjelinu

No, unatoč obimnom poslu koji je odrađen, a koji ih još čeka, ono što žele spasiti od zaborava su svakako svjedočanstva ljudi koja su, kažu, najveća vrijednost ovih materijala te objavljivanjem tih ljudskih potresnih priča žele i njima odati počast i poštovanje za sve što su prošli. Izdvajaju, primjerice, svjedočanstvo Ivana Prodana, ali i mnogih drugih malih, običnih ljudi koji su već svi i umrli, kao jedan dio usmene mikropovijesti koju žele vratiti u život. U čast svih njih koji su prošli Golgotu i preživjeli, ali i brojnih koji nisu preživjeli strahote Drugog svjetskog rata u mirnoj i miroljubivoj Istri.

Povezane vijesti

• Matijašić: Zanima me antičko razumijevanje pojma povijesti
• Znanje o ljudskoj genetici kroz povijest
• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.