Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, rekao je da Hrvatska nema problema s uvozom radne snage niske razine obrazovanja, osobito onih u sektoru građevinarstva i turizma. Lani je, kaže, uvezla 115.000 radnika, ponajviše onih iz Bosne i Hercegovine. Međutim, istovremeno smatra da je Hrvatska vrlo nesposobna za dovođenje visokoobrazovne radne snage, poput liječnika.

"Imamo sreće da smo krenuli u digitalno područje, jer prije 25 godina nismo bili sigurni da će digitalno postati toliko prisutno u svim industrijama. Međutim, i mi isto, kao što su svi primijetili, imamo problem s time kako prepoznati studente koji će kod nas doći, odnosno ima li ih dovoljno. Hrvatska je samo u posljednjih deset godina izgubila 20 posto populacije srednjih škola. Ono što poslodavci danas osjećaju, osjećat će još mnogo više u vremenu koje je pred nama. Tako da se u zadnjih sedam, osam godina pokušavamo nametnuti na svjetskom tržištu. Zato smo prebacili sve studije na engleski jezik i radimo sa stranim sveučilištima, kako bi bili atraktivniji za dovođenje stranaca. I moram reći da je to prilično teško", kaže Balković, dodavši da situaciju dodatno otežava proces dobivanja vize u Hrvatskoj. Time je, smatra, vidljivost zemlje kao destinacije poželjne za studiranje vrlo slaba.

Ipak, on predviđa da će se u narednim godinama povećati udio visokoobrazovane snage na našem tržištu, jer su poslovi sve složeniji.

Osluškivanje tržišta bitna je komponenta pri otvaranju novih studijskih programa, smatra Daglas Koraca, dekan Istarskog veleučilišta. Pri tome je, objašnjava, potrebno prethodno napraviti analizu i detektirati potrebe, vidjeti koja su to deficitarna zanimanja te otkriti koje kompetencije poslodavci traže i očekuju od studenata.

"Na tom tragu razvili smo dva nova studija, jedan je menadžment u gastronomiji i kultura hrane, koji razvijamo s našim partnerima, AZRRI-jem i Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču. Tamo će se generirati kadrovi koji će biti sposobni voditi restorane i turističke objekte, kaže Koraca, dodavši da je drugi novi studij mehatronika na diplomskoj razini. Zapošljivost njihovih studenata je, kaže, jako visoka, pa je tako dio onih s mehatronike već pronašao posao u BAT-u. Naglasio je da je suradnja s tvrtkama ključ uspjeha, kao i da se na veleučilištu generiraju kadrovi koji su potrebni gospodarstvenicima, odnosno poslodavcima, pa se tako studiji i dizajniraju prema njihovim potrebama. Napomenuo je i da za budućnost polaže nadu u razvoj STEM područja, a osobito umjetnu inteligenciju.

"Po završetku studija cilj je da student sjedne za isti stol ili stroj gdje je odrađivao praksu i nastavi raditi ono što je već radio", kaže Koraca.

Gastronomija je, prema svim relevantnim istraživanjima, drugi motiv dolaska u Hrvatsku, rekao je Igor Merlić, direktor AZRRI-ja, zbog čega je, smatra, na tome potrebno dodatno raditi.

Kako objašnjava, obalne zemlje, od Španjolske prema Hrvatskoj, njeguju mediteranski pokret "nula kilometara", što znači konzumiranje i trošenje onih proizvoda koji se proizvode unutar regije. No, ocjenjuje da je problematično što menadžeri velikih hotelskih kuća žele ostvariti veći profit, zbog čega češće odabiru isplativiju varijantu, što podrazumijeva nabavu govedine iz Brazila umjesto one iz Istre ili Hrvatske.

Jedno od rješenja vidi u pokretanju novog eno-gastronomskog studija Istarskog sveučilišta koji će "razumjeti teren, potrebe i procese kratkih lanaca, odnosno uzgoja, proizvodnje i prodaje na ovom području". Dodaje da je takav potez napravila španjolska Baskija, jedna od najjačih svjetskih gastronomskih regija.

Ukazao je i na ogroman nedostatak autohtonih istarskih koza, ne želeći otkriti koliko ih je preostalo u našoj regiji budući da je podatak - poražavajući. Uz konstataciju da je istarska koza važan simbol Poluotoka i othranila je generacije naših djedova i baka i onih prije njih, kazao je da je Istarska županija pokrenula program njezine revitalizacije i zaštite u svrhu povećanja broja jedinki. Slične su se aktivnosti, koje su polučile značajan uspjeh, provele u cilju valorizacije i zaštite istarskog tovara i boškarina.

Povezane vijesti

• BORIS MILETIĆ: OD TURIZMA KORIST IMAJU SVI Turizam financira ceste, parkirališta, škole i vrtiće
• VIDEO / Konferencija "Turizam danas i sutra" u Poreču / BORIS MILETIĆ: Građani su ti koji trebaju odlučiti treba li turizma biti manje i treba li biti kvalitetniji
• Iz godine u godinu doživljavamo rekordne turističke sezone. HOĆE LI NAM SE EKSTENZIVNI RAZVOJ TURIZMA JEDNOG DANA OBITI O GLAVU?