Europska je komisija ovoga tjedna donijela povijesni i iznimno važan paket mjera o sigurnosti na cestama. U njemu su tri glavna prijedloga. Prvi je modernizacija pravila o vozačkim dozvolama, uključujući uvođenje digitalne vozačke dozvole koja vrijedi u cijeloj EU. Zatim se predlaže osigurati da mladi i novi vozači steknu vještine, znanje, iskustvo i svijest o rizicima koji su potrebni za sigurnu vožnju na ekološki prihvatljiv način. Zadnja od predloženih mjera je otklanjanje nedostataka u suradnji među državama članicama u rješavanju prekograničnih kaznenih djela povezanih sa sigurnošću prometa na cestama, kao i mogućnost diskvalifikacije vozača na razini EU-a u slučaju teških prekršaja u cestovnom prometu. Time bi se konačno stalo na kraj mogućnosti da državljanin jedne zemlje članice, kada zbog teškog prometnog prekršaja u drugoj zemlji članici ostane bez vozačke dozvole, jednostavne ode u svoju zemlju, prijavi nestanak i dobije novu dozvolu.

Naime, svake godine na cestama u EU živote izgubi gotovo 23 tisuće ljudi. Kao da te brojke same po sebi nisu dovoljno strašne, od pet nesreća sa smrtnim ishodom, prema statistikama, u čak dvije sudjelovali su mlađi od 30 godina. Novim pravilima koja će biti obvezujuća za sve države članice, EU će poboljšati sigurnost za sve sudionike u prometu i pomoći u ostvarenju svoje „vizije nula“ – da do 2050. nema smrtnih slučajeva na cestama u EU-u! Jer s mjerama koje imamo danas, taj se ambiciozan cilj, kao i cilj smanjenja poginulih na cestama za 50 posto do 2030., čini nedostižan. Direktiva o vozačkim dozvolama donesena je prije gotovo dvadeset godina, a gotovo 40 posto prekršaja u prometu koji su počinili vozači jedne države na području druge prošlo je nekažnjeno, jer počinitelj nije pronađen ili plaćanje jednostavno nije izvršeno.

Sadašnja pravila o prekograničnoj razmjeni podataka o počinjenim prekršajima pokrivaju prijestupe poput prebrze vožnje ili vožnje pod utjecajem alkohola, a Komisija predlaže proširenje i na sljedeće prekršaje: neodržavanje dovoljnog razmaka između vozila, opasno pretjecanje, opasno parkiranje, prelazak preko jedne ili više punih crta, vožnja u krivom smjeru, nepoštovanje pravila o oslobađanju koridora za hitnu pomoć i korištenje preopterećenog vozila. Komisija predlaže i digitalnu dozvolu kako bi se olakšalo priznavanje istih između država članica te olakšala i pojednostavila zamjena ili produljenje vozačke dozvole, online putem. To će biti prva digitalna vozačka dozvola u svijetu. Novim se paketom za cestovnu sigurnost planira i probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola.

Hrvatska je u smrtnosti na cestama unutar EU-a predvodnik u crnim brojkama. Prosjek EU-a za prošlu godinu je 46 poginulih na milijun stanovnika. U Hrvatskoj je ta brojka znatno veća - čak 71 osoba, a u odnosu na 2019. godinu, s četvrtog smo mjesta skočili na treće, odmah iza Rumunjske i Bugarske. Najsigurnije zemlje s najmanje umrlih na milijun stanovnika su Švedska s 21 i Danska s 26. Dok su Skandinavci, dakle, predvodnici sigurne vožnje, zemlje istočne Europe bore se sa starim voznim parkom, prebrzom vožnjom i vožnjom pod utjecajem alkohola, što nas je i dovelo na začelje EU-a po sigurnosti na cestama.

Istarski europarlamentarac Valter Flego kao jedini hrvatski član Odbora za promet naglasio je da je upravo ova tema, uz razvoj željezničkog prometa, jedna od ključnih kojom se želi baviti do kraja mandata.

- Direktiva o sigurnosti cestovnog prometa je dobrodošla i potrebna direktiva, koju apsolutno pozdravljam. Kao član Odbora za promet Europskog parlamenta, ali i kao otac dvojice mladih vozača, želim iza sebe ostaviti važne promjene koje će, nadam se, u sljedećem desetljeću Hrvatsku maknuti sa začelja kad je riječ o sigurnosti na cestama. Mladi vozači čine oko 8 posto ukupnog broja vozača, ali sudjeluju u oko 16 posto prometnih nesreća. Također, najviše nesreća sa smrtnim ishodom na hrvatskim cestama u prošloj su godini skrivili vozači između 25 i 29 godina. Ti se ljudi ne smatraju vozačima početnicima, ali niti iskusnim vozačima. Moramo jasno definirati i tu kategoriju vozača, donijeti mjere koje će spriječiti tragedije na cestama. Vjerujem u naše mlade, kao i činjenicu da s novim mjerama možemo izgraditi novu uspješnu prometnu priču i izvući Hrvatsku iz blata crne statistike o smrtnosti na cestama, naglasio je Flego.

- Pogledamo li susjednu Sloveniju, ona je po broju poginulih na cestama daleko iza nas. U 2019. Slovenija je imala 49 poginulih na milijun stanovnika, a 2022. njih 40. Pitanje sigurnosti na cestama kroz analize brzine, stanja na cestama i infrastrukture, edukacije mladih vozača i djece od najranije dobi, Slovenija provodi putem Agencije za sigurnost cestovnog prometa, i to vrlo uspješno. Slovenija ima i program „vozač početnik“. Naime, vozačka dozvola se izdaje vozaču početniku s rokom važenja do 21. godine života. Vozaču početniku se produljuje vozačka dozvola kada završi program doškolovanja vozača početnika i o tome priloži potvrdu.

- U Hrvatskoj pitanje sigurnosti na cestama nadzire Ministarstvo unutarnjih poslova. Međutim, vidimo da je stanje alarmantno i da se moraju uvesti promjene. Stihijski donosimo i ukidamo mjere i time zapravo štetimo sami sebi. Ukinuli smo mjeru „mladih vozača“, jer se kosila s odredbama Europske direktive o vozačkim dozvolama, ali sad se direktiva revidira. Sad možemo zajedno sa stručnjacima iz oblasti prometne sigurnosti donijeti nove mjere. Hrvatska tu mora biti predvodnica za zemlje istoka! Moramo mijenjati budućnost naših mladih vozača, kazao je Flego.

- Moj će fokus bez sumnje biti na sigurnosti mladih vozača u prometu i zato već radim na amandmanima. Očekujem da tema relativno skoro dođe na dnevni red odbora i, bude li sve po planu, vjerujem da bismo već od 2026. trebali imati jasnije i rigoroznije europsko zakonodavstvo. Ova je direktiva izuzetno važna za Hrvatsku i naše mlade. Zastarjeli vozni park, loša tehnička ispravnost vozila te izuzetno loša infrastruktura, kako cestovna, tako i željeznička i biciklistička, doveli su nas na samo začelje po sigurnosti na cestama u EU. Ne moram dodatno pojašnjavati zašto je ova tema, uz pitanje gradnje novih prometnih koridora iz EU fondova, moj apsolutni prioritet u Odboru za promet do kraja mandata, zaključio je istarski europarlamentarac.

Prijedloge Komisije sada će razmotriti Europski parlament i Vijeće u redovnom zakonodavnom postupku, sa svrhom ostvarenja glavnog cilja od nultog broja smrtnih slučajeva i nula teških ozljeda na cestama EU-a do 2050. godine.

Povezane vijesti

• PGŽ i Istarska županija za La voce po 300 tisuća kuna
• Nova kreditna linija za istarske poduzetnike
• Na hrvatskim cestama nema ni kamera, ni policije. Ali zato čim se pređe u Sloveniju - svi voze po propisima