VREMEPLOV

U Glasu Istre na današnji dan 1999.: Osnovan istarski stožer za borbu protiv bespravne gradnje

Pored toga što je bespravno izgradio kuću van granica građevinskog područja, investitor Đuro Horvat iz Zagreba ogorčio je Premanturce time što je prije izgradnje svog bespravnog objekta posjekao tuce velikih crnih borova na svojoj parceli, izvijestio je novinar Mladen Kolenko. Zvuči poznato?

| Autor: Doria Mohorović
Glas Istre, 26. veljače 1999.

Glas Istre, 26. veljače 1999.


Bespravna izgradnja po čitavoj Istarskoj županiji o čemu se u posljednje vrijeme puno priča, zbog čega i službenici glavnog državnog inspektorata ovih dana obilaze naš poluotok, problem je koji buja već desetljećima, a seže još puno dalje u prošlost. Na današnji dan, 26. veljače 1999. godine Glas Istre donosi priču o nelegalnoj gradnji montažnog objekta u Muntama u Premanturi koja je nastavljena unatoč intervenciji građevinske inspekcije i njezinoj zabrani izvođenja radova.

Kako je tada izvijestio novinar Mladen Kolenko, "pored toga što je bespravno izgradio kuću van granica građevinskog područja, investitor Đuro Horvat iz Zagreba ogorčio je Premanturce time što je prije izgradnje svog bespravnog objekta posjekao tuce velikih crnih borova na svojoj parceli". Zvuči poznato?

Zanimljivo je da je zbog bespravne gradnje godinu ranije, 1998. tadašnji istarski župan Stevo Žufić osnovao stožer koji je, kako je bilo najavljeno, trebao hitno rješavati problem bespravne izgradnje oko sedam tisuća takvih objekata u Istri, a uz novčanu pomoć iz proračuna Istarske županije. Kako se pisalo, nekolicina takvih objekata porušena je i na području općine Ližnjan te oko Poreča.

O aktualnosti ove teme govori i podatak da je prije mjesec dana, na zajedničku inicijativu gradova i općina Istarske županije, osnovan portal bespravnagradnja.hr. Njegov je cilj, uz pomoć i prijave građana, detektirati lokacije bespravno sagrađenih objekata, a potom ih srušiti kako bi se ovom nemalom problemu konačno stalo na kraj. Njime je evidentirano 315 bespravno sagrađenih objekata u Istri, dok stanje na terenu upućuje i na više tisuća.

Pisalo se tog dana i o stopiranju izgradnje odvodnog kolektora oborinskih voda Dolinka, kod plinare na Verudi, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a jedna od tema bila je i nestašica uvoznih lijekova u pulskim ljekarnama. Rubrika "S kraja na kraj Istre" također donosi zanimljive vijesti. U Labinu je krenula izgradnja dvorane za vjenčanja, odnosno Gradske galerije u sklopu koje se uređivala i sala za izricanje sudbonosnog "da". S druge strane, pazinski su umirovljenici željno očekivali proslavu Dana žena. Naime, za dolazak na feštu koja se u povodu Međunarodnog dana žena organizirala u Pazinu i Kadunima kod Baderne, prijavilo se čak 250 penzionera. S obzirom da je do slavlja preostalo još desetak dana, očekivalo se da će se veselom druženju odazvati čak četiristo umirovljenika.

U Gračišću su se radovali početku asfaltiranja nerazvrstanih cesta na području cijele općine. Kako je bilo najavljeno, plan je bio asfaltirati šesto metara dug odvojak od ceste Žminj-Katrina do sela Brozani. Nakon toga, na red je trebalo doći 320 metara ceste u Salamunišću i isto toliko u Brišnici, a pregovori su bili i za 150 metara ceste do crkve u Svetom Križu. Vrijednost tih radova bila je procijenjena na oko šesto tisuća kuna, od kojih je 70 posto trebala sufinancirati Županija, a 30 posto lokalno stanovništvo.

Osim toga, iz Gračišća je tada stigla još jedna važna vijest. Općina Gračišće je onomad krenula u pregovore s vlasnicima za kupnju Salamonove palače, jedne od najzanimljivijih gotičkih građevina u središnjoj Istri i vrijednog spomeničkog objekta. Smatrali su da je u tom trenutku, s obzirom na stanje palače, najbitnije bilo da ona dobije novog vlasnika, a kako bi se spasila od propasti. Iz Općine su već tada upozoravali da se ovo povijesno zdanje vrlo lako može urušiti, da prijeti prolaznicima i stanovnicima Gračišća. Tadašnja općinska načelnica Irma Šuran kazala je da bi u palaču trebalo "smjestiti neki primjeren sadržaj, što bi zacijelo pomoglo njenoj bržoj i kvalitetnijoj sanaciji, a kasnije i održavanju". Nadali su se, kako su isticali, da će im novčanom pomoći uskočiti i država i Županija.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter