ISTARSKI LIJEČNICI O NAJAVLJENIM PROSVJEDIMA
Dr. Ivana Šmit: "Sramotno je koliko su plaće hrvatskih liječnika male"
Dr. Ivana Šmit (snimio Milivoj MIJOŠEK)
O nedovoljnim i neujednačenim plaćama liječnika u javnom zdravstvu priča se već jako dugo, i prije Covida, a onda su svi pregovori i bilo kakva druga rasprava pali u vodu jer su liječnici sve svoje snage usmjerili u borbu s epidemijom. Sve krovne liječničke udruge sada su se opet ujedinile u zahtjevima za izjednačavanjem koeficijenata složenosti poslova specijalista s užim specijalistima, odnosno specijalista u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s bolničkim kolegama te za najmanje deset posto povećanja koeficijenata specijalizantima.
Osim toga, traže i usvajanje zakona o radnopravnom statusu liječnika, što je trebalo biti riješeno do konca proljetnog zasjedanja Sabora, zatim usklađivanje rada liječnika na svim razinama zdravstvene zaštite s vremensko-kadrovskim normativima i ukidanje onih "slavnih" robovlasničkih ugovora za liječnike specijalizante koji su ih, u slučaju odlaska iz ustanove prije roka, koštali i do 700 tisuća kuna, čak i milijun, ovisno o specijalizaciji.
Razlike u plaći par tisuća kuna
Prosvjed liječnika najavljen je za 18. ožujka, a ministar Vili Beroš je nakon najave prosvjeda poslao poziv Hrvatskoj liječničkoj komori za sastanak 17. veljače. Stav svih krovnih liječničkih udruga je da će u daljnje pregovore, kao i u najavu prosvjeda ići zajedno, prenosi nam dr. Daniela Fabris-Vitković, pročelnica Službe za internu medicinu Opće bolnice u Puli i članica Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog sindikata te tajnica istarske podružnice Sindikata.
Kaže da su svi ovi zahtjevi krovnih liječničkih udruga bili predstavljeni i na sastanku s ministrom Berošem početkom kolovoza prošle godine. Tada su i definirani rokovi rješavanja zahtjeva, ali je do danas riješen jedino zahtjev za priznavanje reprezentativnosti Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) kojem je od 2014. do listopada prošle godine to bilo zanijekano. Liječnici svih tih godina nisu mogli pregovarati o uvjetima rada, HLS nije bio uključen ni u jedne pregovore, a sada će sudjelovati u pregovorima o novom granskom kolektivnom ugovoru.
Istarska podružnica HLS-a ima146 članova, a to su liječnici iz Opće bolnice u Puli, koja je najveći poslodavac u istarskom zdravstvu, zatim iz županijskih zavoda za javno zdravstvo i hitnu medicinu, Istarskih domova zdravlja te Specijalne bolnice "Dr. Martin Horvat" u Rovinju, uz nekoliko članova iz Lječilišta i Doma zdravlja u Velom, odnosno Malom Lošinju.
Početkom ove godine udruge hrvatskih liječnika provele su anketu i od 14.000 liječnika kojima je poslana anketa odazvalo se oko 5.700, nešto iznad 40 posto, a od tog broja 97 posto izjasnilo se da su nezadovoljni svojim radnopravnim statusom. Njih 94 posto podržava jednu ili više prosvjednih aktivnosti. Najviše liječnika je bilo za prosvjede, nešto malo manje za štrajk, slijedi oduzimanje prava rada preko 48 sati, dok je najmanji broj liječnika bio za kuvertiranje otkaza.
- Razlike u koeficijentima su značajne. Unutar bolničkih liječnika uži specijalisti ili subspecijalisti imaju veći koeficijent nego oni koji su se specijalizirali po novom sistemu specijalizacija, a specijalisti koji rade u domovima zdravlja imaju još dodatno niži koeficijent. Teško je precizirati razlike u plaćama jer mi u bolničkom sustavu imamo i dodatke za popodnevni i noćni rad, za dežurstva, rad vikendom, ali recimo da su nam na osnovnoj plaći razlike unutar par tisuća kuna, a iste smo razine obrazovanja, pojasnila je dr. Fabris-Vitković.
Ono što je problem već dugi niz godina i što neće riješiti niti ova reforma zdravstva, pitanje je dostupnosti liječnika, odnosno bijeg naših mladih liječnika iz zemlje. Nije to pitanje samo plaća, nego i uvjeta rada.
(Ne)atraktivne specijalizacije
- Ono što nam je velik problem u Hrvatskoj je da postoje mjesta na kojima se vrlo teško može zaposliti liječnika zato što nisu atraktivna, ne govorimo o Zagrebu, nego o ostatku Hrvatske. I unutar bolničkog sustava, gdje je možda atraktivnije dobiti specijalizaciju nego u obiteljskoj medicini, također postoje manje i više atraktivne specijalizacije pa nam se na neke natječaje za specijalizaciju nitko ne javlja.
U obiteljskoj medicini sve je veći postotak liječnika starije životne dobi, da ne govorimo o primarnim ginekolozima i pedijatrima kojih je sve manje i manje. KOHOM stalno naglašava da će se u nekoliko slijedećih godina broj obiteljskih liječnika značajno smanjiti i doći ćemo do toga da će dostupnost primarne zdravstvene zaštite biti upitna, ističe Fabris-Vitković.
A, poznato je, čim nema dostupnog liječnika obiteljske medicine, a pacijent mora dobiti zdravstvenu zaštitu koja mu je nužna, onda se povećava pritisak na hitne medicinske službe, od onih na terenu do hitnih prijema u bolnicama. Oni preuzmu dio uloge obiteljske medicine, a time zakrče ulaze u bolnicu.
- Problem se prelijeva iz jednog sustava u drugi i ako nas ministar ne shvati ozbiljno i napokon ne krene rješavati probleme koji postoje, mislim da će se hrvatsko zdravstvo urušiti. Svima nama je prvenstveno u interesu da naši pacijenti dobiju adekvatnu zdravstvenu skrb, ali i da mi kao liječnici dobijemo prava koja smo svojim školovanjem i zaposlenjem zaslužili. Poanta je da netko tko radi, za svoj rad bude adekvatno plaćen, ističe dr. Fabris-Vitković.
Pojašnjava da bi se traženim zakonom o radnopravnom statusu liječnika u javnoj službi liječnicima omogućili izravni pregovori o plaćama, definirala prava vezana za pripravnost, prekovremeni rad, dežurstva, sve ono što je specifično za liječnike a što se u granskom kolektivnom ugovoru ne može u potpunosti definirati s obzirom da on pokriva i ostale zaposlene u zdravstvu i socijali, a ne isključivo liječnike. Također bi se tim zakonom nedvosmisleno definirala vrijednost našeg rada, pojašnjava dr. Fabris-Vitković, članica Glavnog odbora HLS-a i tajnica istarske podružnice Sindikata.
Postoje definirani kadrovsko-vremenski normativi za 2020.-2022. godinu, međutim, ne primjenjuju se na svim razinama sustava podjednako. Normativi definiraju da isti pregled ili zahvat, radili ga u Puli ili Zagrebu, mora trajati isto i za taj isti postupak mora biti definiran broj sudionika, liječnika, sestara i ostalih djelatnika.
Normativi i vrijeme za pacijenta
- Cilj je da se zaštiti hrvatsko zdravstvo, odnosno opstanak javnog zdravstva, prvenstveno da pacijenti dobiju ono što trebaju, a da se pritom ne zanemare prava liječnika. Ne želimo na račun kvantitete, odnosno odrađivanja što većeg broja pregleda, zanemariti kvalitetu. Želimo da svaki pacijent dobije vrijeme koje je potrebno da se obavi određeni pregled i objasni pacijentu o čemu je riječ. To je ono što i pacijenti traže, da im liječnik posveti dovoljno vremena.
Sam tip pregleda definira njegovo trajanje, zato normativi i postoje. Ako ja u radno vrijeme odradim sve preglede koje po normativima trebam odraditi a lista čekanja je duga, znači da treba zaposliti još liječnika. Tražimo da se na svim razinama kadrovsko-vremenski normativi usklade, da svugdje znamo koliko dugo liječnik treba raditi određeni postupak, pregled, ultrazvučnu pretragu ili operaciju. Tek tada ćemo znati koliko nam točno treba kadrova, liječnika, sestara i drugih medicinskih stručnjaka, kaže Fabris-Vitković.
Na ultrabrzu reakciju ministra Beroša, koji je prozvao liječničke udruge za nekooperativnost jer su izašli pred novinare prije ugovorenog sastanka u Ministarstvu, dr. Ivana Šmit, internistica iz pulske bolnice i predsjednica nacionalne udruge bolničkih liječnika HUBOL-a, kaže da su svi još u kolovozu s ministrom dogovoreni rokovi prošli i da daljnje komunikacije nije bilo, niti obrazloženja za neriješene dogovore.
- Jasno da su liječnici sada nezadovoljni. Poznato je da sustav grca u problemima i da je potrebno potražiti rješenja. Ponudili smo se kao sugovornici s obzirom da u tom sustavu radimo i prepoznajemo probleme, no očito nismo poželjan sugovornik. Žao nam je da je tako, kaže dr. Šmit.
Ističe probleme mladih liječnika koji po novom sustavu specijalizacija ne mogu dostići u plaći starije kolege, a specijalizanti imaju čak i za Hrvatsku male plaće, iako nose velik dio posla u ustanovama.
- Sramotno je koliko su plaće hrvatskih liječnika male. Inflacija divlja i utječe i na život liječnika kao i svih ostalih građana. Nismo mi abolirani plaćanja kredita, režija, vrtića, školarina… Jasno je svima da stupanj porasta plaća u zdravstvu ne prati porast inflacije, čak niti približno. Želimo da se to počne adekvatno korigirati, a ovo je za početak mjera kojom bi se za doista obespravljene napravio prvi korak. Mi s ministrom već imamo povijest sastanaka koji nisu doveli do rješenja.
Zato smo i proveli anketu među liječnicima da osluhnemo mišljenje većine i da znamo što nam je dalje činiti. Većina kolega prvo želi kroz prosvjed javno izraziti nezadovoljstvo pa smo prvo najavili prosvjed za 18. ožujka na Markovom trgu. Dalje su sve opcije otvorene, uključujući i štrajk. To je legitimna borba za prava radnika u Hrvatskoj. Hrvatski pacijenti ne moraju brinuti da će ostati bez skrbi, prosvjed je planiran za subotu kada većina liječnika ne radi. Sve službe koje inače rade subotom, radit će. Demokracija nam daje pravo da javno izrazimo svoje mišljenje, što ćemo učiniti a da nikoga ničim ne ugrozimo, kaže dr. Šmit.
Reakcija i spin ministra Beroša
Pitamo naše sugovornice kako će se zahtjevi liječnika odraziti na zdravstveni proračun i može li se bolje upravljati novcem od zdravstvenog osiguranja.
- Medicina jest skupa i postaje svakim danom sve skuplja. Jasno je da ukoliko ćemo pratiti trendove, moramo i financijski ulagati u sustav - od opreme do infrastrukture. Vjerojatno je da se mogu ostvariti i određene uštede, ali su potrebna i veća ulaganja u zdravstvo. Za to je potrebna adekvatna reforma, koja vjerojatno ne bi bila politički popularna, ali bi donijela određenu financijsku stabilizaciju.
Za politički nepopularne mjere je potrebna podrška cijele Vlade, inače su takve mjere nemoguće. Isto kao i za nove financijske inpute. Za takve zahvate je potreban politički konsenzus. A to se vjerojatno neće dogoditi, zaključuje dr. Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Dr. Fabris-Vitković smatra da u hrvatskom javnozdravstvenom sustavu ima relativno puno novca, iako se još uvijek ne možemo usporediti s većinom ostalih zemalja EU-a. Nove terapije, dijagnostičke pretrage i oprema zahtijevaju značajna financijska sredstva. Definiranje osnovne košarice zdravstvenih usluga bi sigurno racionaliziralo potrošnju, ali je to politička odluka koja ne bi bila popularna pa će je aktualna zdravstvena administracija teško provesti.
- Primarna zdravstvena zaštita i prevencija su najjeftiniji dijelovi liječenja, a tu se ulaže najmanje novca. Mislim da bi jačanjem dijelova bazične zdravstvene zaštite, a to je primarna zdravstvena zaštita, situacija mogla biti puno bolja. Reforma zdravstvenog sustava nam zbilja treba, ali ona prava, suštinska, a ne kozmetička, ističe dr. Daniela Fabris-Vitković.
Za brzinu kojom je ministar Beroš odreagirao na presicu liječničkih udruga, smatra da je to bio već pripremljen spin jer je znao da će najaviti prosvjed na osnovu rezultata ankete.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
