U već poslovičnom postnovogodišnjem pregledu razgovarali smo s načelnikom općine iz koje vodi najviše putova prema ostalim krajevima Istre - riječ je o Žminju i načelniku Željku Plavčiću. Dotakli smo se godine na izmaku, kao i one u koju smo stupili.

Osvrnite se na tri najvažnija projekta koji su realizirani tijekom prethodne godine.

- U 2022. godini realizirani su projekti koji svojom svrhom i ciljem podižu standard života našeg stanovništva, a poglavito mladih i socijalno ugroženih skupina, kao i naših najstarijih. Vjerojatno najdraži projekt je uspostava normalnog i uhodanog funkcioniranja novog dječjeg vrtića, kao i formiranje dodatne dvije jasličke skupine čime su u Općini Žminj zadovoljene apsolutno sve iskazane potrebe roditelja za smještajem naših najmlađih u predškolsku ustanovu od jaslica i vrtića do programa predškole.

- U sklopu poziva Središnjeg ureda za demografiju i mlade, Općini Žminj odobrena su sredstva za uređenje i opremanje okoliša novog vrtića koji će, nakon što smo krajem godine riješili imovinsko-pravne odnose, za još dodatnih 1.188 četvornih metara u sklopu dvorišta, dobiti novi, moderni, polivalentni, ali prije svega funkcionalni i na zadovoljstvo naših najmlađih prekrasno uređeni okoliš samog objekta, kaže Plavčić.

- Svakako ne manje bitan je projekt za usporavanje prometa i povećanje sigurnosti, ali i protočnosti na DC077, odnosno na raskrižju Kalvarija u Žminju koje je, u suradnji s Hrvatskim cestama, rekonstruirano u kružno raskrižje. Valja napomenuti kako se brinulo i o stambenom zbrinjavanju naših mladih obitelji te je uspješno proveden parcelacijski elaborat za Ulicu mladih koja bi trebala zaživjeti tijekom ove godine.

Koji su, dakle, glavni općinski projekti tijekom ove godine?

- Od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobren je projekt 'GoOld', odnosno uspostava individualnog e-javnog gradskog prijevoza za naše umirovljenike, tu je i 'GoKids' kojim želimo uspostaviti veću mobilnost naših mladih. Zatim je tu dogradnja Osnovne škole Vladimira Gortana i izgradnja školsko-sportske dvorane, izgradnja nogometnog stadiona NK Žminj, izgradnja kolektorske mreže Lukovica II, kandidiranje projekta Cjelodnevnog boravka starijih i nemoćnih, izgradnja raskrižja Vrh Boške na DC077 te rekonstrukcija Žminj-Ferlini i još mnoga manjih, ali ne i manje važnih projekata.

- Dva vrlo draga projekta koja su u tijeku i bit će finalizirana do kraja 2023. svakako su postavljanje umjetnih travnjaka na igrališta Šivati, Rudani i Cere, te 12 novih dječjih igrališta sukladno broju predškolske djece u naseljima.

U kojem smjeru planirate razvijati općinu do kraja vašeg mandata?

- Općinu namjeravamo razvijati i dalje kao zajednicu otvorenih mogućnosti za svih, koja ne ograničava svoje gospodarstvo te aktivno sudjeluje u procesima olakšavanja i stvaranja adekvatnih uvjeta za naše gospodarstvenike, mlade poduzetnike i to s ciljem osiguravanja stabilnih, visoko plaćenih i sigurnih radnih mjesta. Stabilno gospodarstvo koje ne ovisi isključivo o turizmu već se bazira na proizvodnji proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti i zapošljavanju mladih stručnjaka preduvjet je za rast i razvoj zajednice koja nije jako osjetljiva na nenadane promjene u gospodarskim prilikama niti ovisi o vremenskim i sigurnosnim prijetnjama okoline, kako bliže tako i dalje. Navedeni smjer pokazao se kao ispravan unatrag pet godina te Žminj nije osjetio veće oscilacije uslijed pandemije niti rata u Ukrajini. Dapače, otvorile su se nove mogućnosti i zahtjevi investitora u ulaganje u stambenu gradnju, dogradnju postojećih i izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, kao i želju novih investitora da svoje poslovanje smjeste u Žminj.

Željko Plavčić (Snimio Milivoj Mijošek)

Koje su prednosti vaše općine u usporedbi s ostalim istarskim općinama, a koji nedostaci?

- Nezahvalno se komparirati s ostalima pošto je Istra doista mala/velika regija, ali neosporna je činjenica kako svaka općina ili grad nudi nešto drukčije, posebno, autohtono. Stoga, ne bih se upuštao u komparaciju, već samo napomenuo da Žminj doista, kao prometno čvorište i središte Istre, ima apsolutno sve preduvjete za stvaranje adekvatnih uvjeta za život stanovništva, ali i privlačenje novog stanovništva koje će njegovati, baštiniti i promicati žminjsku kulturu i baštinu te kvalitetan način života prožet predanim radom, ljubavlju prema zajednici i mjestu te spokojem i mirom, sigurnim i bezbrižnim odrastanjem i življenjem.

- Nedostaci nastali usred neadekvatnog vođenja i upravljanja, kao i krivog smjera promišljanja i postavljanja prioriteta akumuliranih kroz godine nerada i srljanja, postavile su pred nas ogroman izazov koji nije bilo lako riješiti niti ga je bilo moguće riješiti u kratkom roku. Od 'općine slučaja' postali smo općina koja, uz još par njih u Istri i Hrvatskoj, svojim primjerom postavlja visoke standarde u kvaliteti života koje nudi, ali i politikama koje provodi.

- Promišljajući kako nemaju svi iste mogućnosti, doista gledamo solidarno postavljati ljestvicu te do kraja sanirati nemjerljivu štetu koja se nanosila godinama. I ta sanacija je na kraju svoga puta te bi u 2023. godini trebala biti sanirana u potpunosti. To je upravo taj predan rad, posvećenost i ljubav prema Žminju koju je teško i gotovo nemoguće objasniti. Jednostavno ga moraš voljeti i živjeti. Strast. Ljudi. Život. To je razlika.

Hoće li uvođenje eura pripomoći ekonomiji vaše općine, oslabiti je ili neće utjecati?

- Mišljenja sam kako uvođenje nove valute neće uvelike utjecati na kretanja trendova naših gospodarstvenika u negativnom smislu, već samo pozitivno pošto je žminjska gospodarska aktivnost većim dijelom orijentirana na izvoz. Stoga ne vidimo veće udarce na stabilnost poslovanja.

Planirate li uvesti neke mjere kako bi pomogli svom stanovništvu uslijed negativnih inflacijskih kretanja?

- Ukoliko bude izraženije potrebe, svakako ćemo gledati maksimalno izaći ususret našim stanovnicima u najvećoj mjeri koju nam dopuštaju ovlasti i djelokrug poslovanja.

Koliko ste zadovoljni suradnjom s Gradom Pazinom s obzirom da i vaša općina djelomično gravitira Pazinu te vidite li prostora za poboljšanjem?

- Gledajući Pazinštinu uvećanu za Općinu Žminj evidentno je iz svih parametara da je Općina Žminj nakon Grada Pazina ekonomski, ali i brojem ljudi najveća jedinica lokalne samouprave, te da relativno gledajući omjer prihoda i broja stanovnika nije u istom odnosu, već da Grad Pazin svakako ima veće obveze koje mora servisirati te zadovoljiti. Suradnja s Pazinom je od početka mandata 2017. bila korektna i poštena. Oko nekih stvari smo se slagali, oko nekih nismo, ali to je ljudski i normalno. Međutim, na projektima koji su bili na dobrobit naših žitelja uvijek smo se rado uključivali i to ćemo radi i u budućnosti, jer smo ovdje prije svega radi naših stanovnika.

- Prostora za poboljšanje ima uvijek i ne bih se usudio reći u odnosima, već u kreiranju zajedničkog smjera razvoja i razvitka dijela Istre koji pokriva skoro 60 posto teritorija ukoliko se uskladi i Grad Buzet s Općinom Lanišće. Spomenuto područje doista predstavlja još uvijek onu izvornu, autohtonu Istru s ogromnim potencijalom te se nadam da će i Istarska županija i župan, dajući značaj upravo navedenom prostoru još veći nego do sada, prepoznati potencijal te potrebu formiranja strateških okvira razvoja unutrašnjosti Istre. Unutrašnjost mora (p)ostati okosnica razvoja Istre te vertikala gospodarske aktivnosti koja se neće oslanjati isključivo na turizam, već će joj turizam predstavljati sporedni izvor dodatnih prihoda, ali nikako biti temelj razvoja i razvitka.

Povezane vijesti

• SLUČAJ ŽUFIĆEVE PLAĆE Bassanese: Ja nisam vršio pritisak na Plavčića, ali čim iznesemo istinu, to će biti više nego pritisak!
• INTERVJU / Željko Plavčić, načelnik Žminja i bivši HSS-ovac, tvrdi da je u Istri nekad bilo više članova HSS-a, nego IDS-a. Objašnjava i zašto je otišao u Stranku s imenom i prezimenom, s kojom kani u Sabor, te poentira: "U Istri više od 12 općina nema nikakvog smisla"
• INTERVJU / Željko Plavčić, načelnik Žminja i bivši HSS-ovac, tvrdi da je u Istri nekad bilo više članova HSS-a, nego IDS-a. Objašnjava i zašto je otišao u Stranku s imenom i prezimenom, s kojom kani u Sabor, te poentira: "U Istri više od 12 općina nema nikakvog smisla"