ŠAJINSKA TRAGEDIJA
Dan sjećanja na 79. obljetnicu stradanja sela u kojem su živote izgubile 54 žrtve: "Svaka je hiža nikega zgubila"
S 8. na 9. siječnja 1944. godine selo su opkolili nacifašisti i u nekoliko sati mučki ubili 54 ljudskih nevinih žrtava, majki, očeva, baka i djedova. Selo je pokradeno i spaljeno do neprepoznatljivosti, a tuga, nemoć i jad koji su ostali nakon nemilog događaja, utkali su se duboko u kosti gotovo svake šajinske obitelji, rekao je Eduard Grgorinić, predsjednik Mjesnog odbora Šajini
U selu Šajini (Snimio Danilo Memedović)
U selu Šajini danas je održan Dan sjećanja na 79. obljetnicu stradanja sela u kojem su živote izgubile 54 žrtve. Nakon svete mise u crkvi svetog Petra u Šajinima, uslijedilo je svečano polaganje vijenaca na spomen obilježje te čitanja imena i prezimena svih okrutno ubijenih i nevinih žrtava. Program je nastavljen u Društvenom domu gdje se okupio velik broj ljudi - mještani i predstavnici sela Šajini, načelnici susjednih općina Žminja, Svetvinčente i Marčane, predstavnici Općine Matulji, sela i Mjesnog odbora Lipa, predstavnici antifašista, učenici barbanske Osnovne škole "Jure Filipović", članovi KUD-a Barban, delegacija Općine Matulji i Udruge antifašističkih boraca Liburnije, preživjeli svjedoci tragičnog događaja i mnogi drugi.
Prisutnima je prikazan kratak film koji donosi svjedočanstva preživjelih na kobnu noć u kojoj su mnogi ubijeni u toplini svoga doma. Potresna sjećanja zabilježena su i na zidovima tamošnje spomen sobe. Jedno od takvih glasi: "Moja mati je rodila pod tujin krovon. Moj brat si nikad ni upozna oca. Mati je bila noseća kad su ubili oca. Nikad ne zabin, dojila je dite, a suze su kapale po njen. Joh…ma ga je ona teško i u žalosti zgojila" - svjedočanstvo je Livije Brgić, rođene Kolić. Na drugom zidu stoji natpis "svaka je hiža nikega zgubila".
Na mučan događaj podsjetio je Eduard Grgorinić, predsjednik Mjesnog odbora Šajini.
- S 8. na 9. siječnja 1944. godine selo su opkolili nacifašisti i u nekoliko sati mučki ubili 54 ljudskih nevinih žrtava, majki, očeva, baka i djedova. Selo je pokradeno i spaljeno do neprepoznatljivosti, a tuga, nemoć i jad koji su ostali nakon nemilog događaja, utkali su se duboko u kosti gotovo svake šajinske obitelji. Svake godine ističemo važnost šajinske tragedije i svima zajedno poručujemo da se nedužne žrtve ne smiju zaboraviti, poručio je Grgorinić.
Podsjetio je i da je slična sudbina zadesila i mještane sela Bokordići i Lipa, gdje su nemilosrdno ubijeni nedužni mještani. Emotivnim riječima prisutnima se obratio i načelnik Općine Barban Dalibor Paus koji je ukazao na važnost komemoracije jednog od najcrnjih događaja u povijesti Istre.
- Važno je sjetiti se, jer na taj način odajemo svojevrsno poštovanje svima onima koji su izgubili život u toj hladnoj siječanskoj noći, svima onima koji su izgubili svoje najmilije, svoje djedove, bake, unuke, svoje oce i matere. Ovaj film, koji sam pogledao već nekoliko puta, svaki put istu emociju probudi. Teško je bilo što reći nakon riječi svjedoka ove tragedije, ali probudi se u nama emocija i suosjećanje, onaj ljudski dio koji nas čini boljim ljudima, da možemo shvatiti nečiju tuđu tragediju koja se u ovom trenutku događa, ili se događala i u nekim drugim krajevima Hrvatske prije samo tridesetak godina, rekao je Paus.
Ukazao je i na to da u posljednje vrijeme postoji tendencija da se izjednačava antifašizam i fašizam, žrtva i zločinac, dobro i zlo.
- Stoga mlađim generacijama i sebi moramo osvještavati istinite činjenice, biti svjesni i prenositi vrijednosti antifašizma, međusobnog i poštovanja tuđeg života na mlađe naraštaje. Nadam se da se više nikad nećemo morati boriti za našu slobodu, za normalan život u miru i da svojoj djeci možemo osigurati sretnu budućnost, rekao je Paus.
- Danas smo ovdje kako bi odali počast palim borcima i nevinim žrtvama koje nikad ne smijemo zaboraviti i koje nam moraju biti konstantan putokaz u Istri u kakvoj želimo živjeti danas i u budućnosti. Naši preci su pokazali da ni pod koju cijenu ne prihvaćaju neljudske fašističke ideje mržnje i rasizma i tako pružili otpor onima koji su na tim temeljima željeli iscrtati novu kartu svijeta, rekao je izaslanik župana Istarske županije Ecio Pinzan.
Da nije bilo sela u Istri u kojima su ubijeni nedužni mještani, u kojima su spaljene kuće, štale i čitava sela, podsjetio je u svom govoru i Branko Oplanić, predsjednik Saveza udruga antifašista Istarske županije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
