DAN KAD SE SLAVI SVETA OBITELJ
Blagdan sv. Obitelji slavi se u prosincu, a u katoličkoj predaji Svetoj Obitelji posvećen je mjesec veljača
Crkva sv. Obitelji u Ušićevim Dvorima
Kraj 2022. godine, po katoličkom kalendaru, završit ćemo spomendanom Svete Obitelji, koju čine Isus, Marija i Josip. Naziva se i Sveta nazaretska obitelj. Slavi se u osmini Božića, u petak, 30. prosinca.
Štovanje Svete Obitelji svečano je počeo mons. François de Laval, kanadski biskup u 17. stoljeću. U katoličkoj crkvenoj predaji i bogoslužju, Svetoj Obitelji posvećen je mjesec veljača.
Godina obitelji, Amoris laetitia
Blagdan je ustanovio papa Lav XIII. 1893. godine i odredio da se slavi u nedjelju u osmini Bogojavljenja, tj. u nedjelju između 7. i 13. siječnja. Godine 1969. određeno je da se slavi u nedjelju poslije Božića, što se zadržalo do danas. Hrvatska biskupska konferencija odredila je 1999. godine da se u Hrvatskoj na blagdan Svete Obitelji obilježava i Dan iseljenika, jer je i Sveta Obitelj doživjela iskustvo iseljeništva prigodom bijega u Egipat.
Spomenimo da je papa Franjo proglasio Godinu obitelji, Amoris laetitia (Radost ljubavi), koja je počela na svetkovinu sv. Josipa, 19. ožujka 2021. i trajala je do 26. lipnja ove godine, kada je u Rimu održan 10. svjetski susret obitelji.
U porečkoj i pulskoj biskupiji samo su dvije crkve posvećene Sv. Obitelji: u Ušićevim Dvorima u valturskoj župi Sv. Ivana apostola, sagrađena 1905. godine, te u Ferencima u vižinadskoj župi sv. Jeronima, koju je podigla 1897. godine obitelj Ferenac, po kojoj je mjesto i dobilo ime.
U administrativnom ustroju biskupije djeluje i Ured za obitelj, na čijem je čelu vlč. Mladen Pranjić, novi porečki župnik nakon imenovanja Milana Zgrablića zadarskim nadbiskupom, a stručni suradnici su psihologinja Patricija Radošić-Šabalja i Tomislav Vurušić, diplomirani teolog.
Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije. Obično se sastoji od jednog ili dva roditelja i njihove djece. Obitelj mogu sačinjavati i članovi koji nisu nužno u krvnom srodstvu, primjerice, prilikom usvajanja djece. U obitelj pripadaju roditelji, djeca, unuci, djedovi i bake, tj. svi koji su rođeni u obitelji i svi koji su postali članovi obitelji preko sklapanja braka.
Katekizam o obitelji i društvu
U zapadnom svijetu, mnoge funkcije koje je tradicionalno obavljala obitelj, preuzimaju državne ustanove poput vrtića i staračkih domova. Obiteljskim odnosima u pravnom pogledu bavi se obiteljsko pravo.
Opća deklaracija o ljudskim pravima koju je proglasila Opća skupština Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948. godine člankom o pravu na slobodno sklapanje braka i pravo na zasnivanje obitelji drži osnovnim, neotuđivim ljudskim pravima koja moraju biti osigurana svakom ljudskom biću: 1. Punoljetni muškarci i žene imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj bez ikakvih ograničenja glede rase, državljanstva ili vjeroispovijedi. Oni su ovlašteni na ista prava prilikom sklapanja braka, u braku i tijekom razvoda; 2. Brak se može sklopiti samo uz slobodan i potpun pristanak osoba koje namjeravaju stupiti u brak; 3. Obitelj je prirodna i temeljna društvena jedinica, i ima pravo na zaštitu društva i države.
U Republici Hrvatskoj, Obiteljski zakon propisuje da je brak "zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca", koji "se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili vjerskom obliku". Uređenje obiteljskih odnosa temelji se na ravnopravnosti žene i muškarca, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji te zaštite dobrobiti i prava djeteta, za što su odgovorna oba roditelja. Obiteljskim pravom osigurava se i zaštita djece bez roditeljske skrbi te odraslih osoba s duševnim smetnjama. Također regulira i učinke izvanbračne zajednice između (jednog) neoženjenog muškarca i (jedne) neudane žene, ako je u njoj rođeno dijete ili ako ona potraje duže od tri godine.
Katekizam Katoličke crkve u vezi s obitelji i društvu, među ostalim, kaže "Obitelj je izvorna stanica društvenog života. Ona je naravna zajednica u kojoj su muž i žena pozvani na sebedarje u ljubavi i darivanju života. Autoritet, postojanost i uzajamnost u krilu obitelji utemeljuju slobodu, sigurnost i bratstvo u krugu društvene zajednice. Obitelj je zajednica u kojoj se, od samog djetinjstva, mogu usvajati moralne vrijednosti, gdje se može započeti Boga častiti i dobro se služiti slobodom. Obiteljski je život uvođenje u društveni život. Obitelj mora tako živjeti da se njeni članovi naviknu biti pažljivi i zauzeti za mlađe i za starije, za bolesne ili prikraćene i siromahe. Važnost obitelji za život i blagostanje društva, nameće samom društvu naročitu odgovornost podupiranja i učvršćivanja braka i obitelji".
François de Laval, zaštitnik kanadskih biskupa
Francis-Xavier de Montmorency-Laval, obično nazivan François de Laval (1623. - 1708.), bio je prvi rimokatolički biskup Quebeca i bio jedan od najutjecajnijih ljudi svoga doba. Papa Aleksandar VII. imenovao ga je 1658. apostolskim vikarom kolonije Nove Francuske, a te iste godine posvećen za biskupa. Bilo je to ogromno područje koje je trebalo administrativno urediti i evangelizirati. Cijelu svoju biskupiju proputovao je pješice, u kanuu i na snježnim krpljama.
Dobrotvor i prijatelj siromaha, vodio je brigu o svim svojim vjernicima, a posebno su mu srcu prirasli Indijanci. Bio je protivnik trgovaca koji su indijanskim plemenima prodavali alkohol i besramno ih iskorištavali. Kažnjavao ih je izopćenjem iz Crkve.
Blaženim ga je 1980. godine proglasio papa Ivan Pavao II., a svetim 2014. godine papa Franjo. Zaštitnik je kanadskih biskupa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
