život na vagi

Ljudi se tek u Savjetovalištu suoče sa količinama koje pojedu. Šokira ih kad im pokažem tanjur hrane koji im je potreban

Svi u obitelji moraju promijeniti životne navike. Problem je, naravno, i nekretanje, a roditelji su i dosta zaposleni. Ne mogu reći da je krivica isključivo na njima, više je riječ o nekakvom spletu životnih okolnosti. Neka djeca jednostavno vole puno jesti, a mogu jesti sve zdravo, ali se uz to ne kreću. Problem je i s djecom koja gotovo ništa ne žele jesti, upozorava nutricionistkinja Nina Penezić Blažević

| Autor: Jelena MILOVIĆ, Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ
Zavod za javno zdravstvo Istarske zupanije - savjetovaliste za prehranu - Nina Penezić Blažević  i Katja Pilar ( Snimio: Dejan Štifanić)

Zavod za javno zdravstvo Istarske zupanije - savjetovaliste za prehranu - Nina Penezić Blažević i Katja Pilar ( Snimio: Dejan Štifanić)


Među nekadašnjim srednjoškolcima, u generaciji koja je danas u srednjoj dobi, ali i onim starijim, gotovo da i nije bilo pretilih. Na fotografijama s Giardina iz 80-ih godina, gdje su se srednjoškolci okupljali, među vitkim tinejdžerima tek se tu i tamo može uočiti pokoji školarac s nekoliko kilograma viška. Daleko je to od tzv. američke debljine s kojom se danas suočava sve više mladih, ali i starijih osoba. Nedavno su se dvije Istranke vratile iz „Života na vagi“ sa značajno smanjenom težinom, međutim, mnogo je onih koji se s kilogramima bezuspješno bore u svoja četiri zida. Kilogrami se istope, pa ponovno vrate.  

 U Puli, u sklopu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije od 2017. djeluje Savjetovalište za prehranu. Najčešći problemi zbog kojih im se ljudi obraćaju za pomoć povezani su s debljinom, što čini i najveći udio problema zbog kojih se građanstvo uopće javlja u Savjetovalište, što i nije specifičnost Pule. To, naravno, nisu i jedini problemi zbog kojih netko odluči potražiti pomoć.

Poremećaj prehrane

Nina Penezić Blažević, magistrica nutricionizma, voditeljica Odjela za promociju zdravih stilova života NZJZIŽ-a, ugostila nas je u prostorima Savjetovališta, koji nesmanjenom dinamikom u ovih pet godina, premda odnedavno u nešto izmijenjenim terminima, radi s korisnicima ove usluge koja je još uvijek vrlo tražena.

- Nakon Pule, 2018. godine krenuli smo surađivati s tri grada: Pazinom, Rovinjom i Labinom, a nakon toga s Buzetom, Bujama i Porečom. Od ove godine pridružio nam se i Kanfanar. Savjetovalište u Puli ne radi više svakodnevno, već u šest termina mjesečno; četiri popodnevna i dva jutarnja. Odaziv nije pao, zainteresiranih uvijek ima, a riječ je o reorganizaciji posla, ne o smanjenom obimu, kaže Penezić Blažević, tumačeći nam dinamiku njihova posla koji podrazumijeva i odlaske u ostale gradove u Istri. Objašnjava da se na samom početku, kad je Savjetovalište počelo raditi, moglo dolaziti bez najave, ali je najava uvedena nakon pandemije covida-19.

- Trenutno je i raspored takav da je potrebna najava. Sve primamo, a informacije se mogu dobiti i na poziv te tim putem također rezervirati termin, informira nas Penezić Blažević, napominjući da ih se također može pronaći putem društvenih mreža - Facebooka.

- Osim debljine, bilježimo lagani porast druge skupine problema, a radi se o pothranjenosti, nekakvim poremećajima u prehrani ili samo poteškoćama kroz dobivanje na tjelesnoj masi jer djeca naglo izrastu i onda su premršavi za svoju visinu i konstituciju. Imamo situacija i kada sportaši žele imati mišićnu masu pa i tu imamo porast brojki zainteresiranih za savjetovanje. Nažalost, tu su i bolesti, potrebe za dijetoterapijom, a riječ je o kroničnim, nezaraznim bolestima; dijabetesu, tlaku, gihtu ili nam se ljudi javljaju postoperativno, kao i prije neke operacije. Imali smo dosta izazovne slučajeve, počevši od gastrosonde pa do karcinoma. Postoji i mala skupina ljudi koji se javljaju samo radi kvalitete prehrane, da bi je unaprijedili i to mi je jako drago, s neskrivenim zadovoljstvom govori naša sugovornica.

Mitovi o hrani

Često su u situaciji, otkriva, da razbijaju raznorazne mitove o hrani, a puno puta onima, koji su uvjereni da se loše hrane ili da su debeli, otkrivaju da se malim preinakama može vrlo brzo riješiti njihov problem.

- Čini mi se da smo sa svih strana bombardirani i porukama o pretjerano zdravim navikama u životu te smo otišli u drugu krajnost, što isto nije dobro, mišljenja je ona. Bolesti koje posljedično izazivaju i problem s kilažom su u najvećoj mjeri povezane s radom štitnjače. Općenito, poremećaj rada hormona, kroz, recimo, menopauzu, još je jedan od razloga zbog kojeg vaga pokazuje promjene u brojkama. Naša sugovornica potvrđuje i da su žene te koje im se najčešće javljaju, premda se u posljednje vrijeme i muškarci javljaju sve više. "Najčešće su žene te koje i pripremaju obroke, pa na taj način one potežu za rukav i sve ostale u obitelji", tumači Penezić Blažević razloge kojima žene prednjače u ovoj ustanovi.

- Nema neke velike razlike kad je riječ o višku kilograma između našeg grada i regije u odnosu na ostatak Hrvatske, usudila bih se reći da smo svi tu negdje. Moguće je i da se ljudi više javljaju pa su time i vidljiviji, ali da imamo morbidno pretile osobe, one kojima je indeks mase (BMI) iznad 35, imamo, premda ne u velikom broju. U praksi vidim da smo malo više svjesniji dobrobiti konzumacije ribe, a mi ovdje ukazujemo i na potrebu veće konzumacije sezonskog voća i povrća, kaže nam voditeljica Odjela. Problemi s ishranom nisu, nažalost, zaobišli ni najmlađe - djecu.

- Svi moraju promijeniti životne navike u obitelji, a iako uzimamo u obzir i genetsku komponentu, najčešće se ovdje ipak radi o okruženju. Mi se trudimo surađivati s roditeljima, surađujemo i sa školskom medicinom, tako da dosta radimo s djecom pa i od vrtićke dobi. Uređena je prehrana u vrtićima, tako da tu nije toliki problem, kao što to može biti u kući. Problem je, naravno, i nekretanje, a roditelji su dosta i zaposleni. Ne mogu reći da je krivica isključivo na njima, više je riječ o nekakvom spletu životnih okolnosti, kaže naša sugovornica.

Prema njenim riječima, postoje i djeca koja jednostavno vole puno jesti, a mogu jesti sve i zdravo, ali u prevelikim količinama te se osim toga i ne kreću.

- Problem je i s djecom koja gotovo ništa ne žele jesti, a mi radimo na edukaciji i imamo jako lijepih primjera gdje smo postigli odlične rezultate. Dobra je stvar da su djeca u rastu i razvoju, ne moraju biti na nekakvoj redukcijskoj dijeti, što mi ovdje ni ne radimo. Nije dobro da dijete, pa čak ni odrasla osoba, bude na strogo redukcijskoj dijeti, ako to nije opravdano. Djeca na zabrane gledaju kao na nešto što im je tim načinom još privlačnije. Više radimo kroz edukaciju; što smanjiti, što povećati, bez zabrane, a umjerenim koracima dolazimo do rezultata. U svemu tome mora se biti redovit. To je najvažnije, objašnjava.

"Aha" moment

Na koji način se pristupa osobi koja dođe potražiti pomoć vezanu uz prehranu?

- Uzimamo opće podatke o osobi, jer moramo imati njenu anamnezu; ima li neke popratne bolesti, uzima li neke lijekove. Uzimamo u obzir dob i spol, alergije na hranu, probavu, tjelesnu aktivnost, kad se čovjek budi, kad odlazi na spavanje te moramo imati nekakvu ideju o njegovim trenutnim navikama. Ponekad zapisuju nekoliko dana što i kako jedu, sat, vrijeme i što pojedu, koja je količina ili to obavimo usmeno. Pričamo i o učestalosti konzumacije pojedine skupine namirnica. Puno je tu podataka. Pojasnimo im te tanjure, kakve količine su primjerene njihovim potrebama. Uzimamo u obzir ukoliko je potrebna određena suplementacija, ako se nešto ne jede ili ne smije jesti, ako su u pitanju vegetarijanci, vegani ili slično i onda imamo mjerenja na vagi, koja radi na principu bioelektrične impendancije tj. ona mjeri otpor masnog tkiva i daje nam uvid u sastav tijela čovjeka. Na odnosu toga saznajemo koliko je udio masnog, a koliko mišićnog tkiva te podatke za masnoću koja se nalazi oko organa (visceralna masnoća), opisuje postupak voditeljica Odjela Penezić Blažević.

Nakon svega, kaže, pišu konkretne preporuke, a do sljedeće kontrole daju kratkoročne ciljeve i smjernice za obroke.

Često je kod poremećaja u prehrani potrebna i psihološka pomoć, odnosno podrška, a u Savjetovalištu rade i psiholozi koji procjenjuju što je potrebno. Riječ je o multidisciplinarnom pristupu liječnika, nutricionista, psihologa, a zdravstveno stanje i mršavljenje, ali i debljanje, mora biti pod kontrolom. "To je vrlo kompleksno", komentira naša sugovornica temeljitost individualnog pristupa. Uz razgovor i prvenstvenu dobru volju osobe, ako postoji suradnja, kako kod djece tako i kod odraslih, rezultati neće izostati.

- Vrlo često nam se događa da se ljudi tek kod nas suoče sa stvarnim količinama hrane koju unose u sebe, jer nam je percepcija o količinama iskrivljena. Kad im pokažem tanjur hrane, koji je dovoljan za njihove potrebe, mnogi tek tada shvate da su njihove porcije prevelike. To ih šokira. Dogodi se taj "aha" moment. Edukacija je najvažnija, da podižemo razinu onog najosnovnijeg znanja, da im laički pojasnimo što im treba, a ponekad je tu riječ samo o ideji - što bi bilo dobro pojesti, a uz našu pomoć oni mogu osmisliti i obroke, zaključuje ona.

Savjetovalište je otvoreno od 7 do 15 te od 12 do 20 sati. S obzirom da je mjesečno svega šest termina, najbolje je obratiti se stručnjacima savjetovališta putem telefona 529 022 i 529 023.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini