Na osnovu naslova novinskih tekstova objavljenih u Glasu Istre na današnji dan 6. studenog 2002. godine, prvi bi površni zaključak bio da se ništa u 20 godina nije promijenilo. Što , nažalost, i nije neka vijest. Novine otvara tekst u kojem tadašnji ministar financija Mato Crkvenac tvrdi da su novinari polupismene uhode.

Ovakva insinuacija nastala je zbog toga jer je HSLS-ovcu Jadranku Mijaliću predsjedniku Saborskog odbora za financije i državni proračun rekao da nije lijepo što je novinarima otkrio o čemu je s MMF-om razgovarao na radnom sastanku, a pogotovo se ljutio zbog toga što je u javnost doprla informacija o tome da MMF procjenjuje da će deficit proračuna opće države u sljedećoj godini biti 5,8 posto a ne 4,5 posto kako je to određeno na početku pregovora s MMF-om. "Novinari su uhode, svaki se dan muvaju po mom ministarstvu i treba paziti kad se razgovara s njima, rekao je ministar Crkvenac, tvrdi Mijalić dodajući da je ministra upozorio na to da se ne radi o "uhodama", nego o ljudima koji pokušavaju javnost izvijestiti o tome kako se troši državni novac, tvrdi Mijalić koji je, veli u tekstu, upozorio ministra da bi novinari, a tako i javnost, sve to znali kad bi ih, njegovo ministarstvo izvještavalo s detaljima u izradi proračuna.

"Užasan kraj ili užas bez kraja?"

Da je i prije 20 godina ekonomska situacija u Hrvatskoj bila zabrinjavajuća govori i naslov " Prijeti li Hrvatskoj užasan kraj ili užas bez kraja?". To su dvije vizije hrvatske budućnosti (ekonomske, političke, sigurnosne, integracijske) koja je, prije 20 godina, potpisivalo sve veći broj domaćih znanstvenika na znanstvenom skupu o ekonomskoj politici 2003. godine. Ugledni ekonomist dr. Branko Horvat tada je procijenio: "Hrvatska se nalazi na pragu prezaduženosti, jer joj samo vraćanje kamate na dospjele strane zajmove dogodine treba nova milijarda dolara kredita, a istodobno ulazi u završnicu rasprodaje svoje najkvalitetnije imovine, pretežno strancima, rekao je te rješenje vidi u samoupravljanju i Balkanskoj uniji sa zemljama između Panonije, Jadrana i Crnog mora koje ima tržište od 150 milijuna potrošača.

Akademik Dušan Bilandžić pak je spas vidio u Europi. "Hrvatska s 0,7 posto u bruto proizvodu proširene Evrope nema izbora, a ni društvenih snaga novih revolucionara koje bi pokrenule neki hrvatski poseban model: moramo prihvatiti i doslovce kopirati sve evropske zakone i ustanove, da nam proširena Evropa bude nova domovina i složena država", smatrao je Bilandžić.

Avio-industrija u Istri?!

Da je sve isto kao i prije 20 godina govori i podatak da su u prošloj godini samo četiri ministarstva od 19 ministarstva poslovala bez materijalnih nepravilnosti, odnosno savjesno trošili novac poreznih obveznika. I tada su skupi mobiteli i automobili bili bolna točka u mnogim ministarstvima. Tako je Ministarstvo zaštite okoliša tada potrošilo gotovo dva milijuna kuna za nabavku čak 20 novih automobila, iako ta sredstva nisu bila predviđena u proračunu. Ministarstvo se ipak snašlo i taj novac pronašlo na računu programa izvršenja inspekcijskih rješenja građevne inspekcije. A koliko bi ih tek bilo da su automobili kao danas ekološki, hibridni, na struju… Na stotine. Vjerojatno je i danas isto kao i prije 20 godina, samo s ekološkim predznakom.

Sve je isto kao i prije 20 godina. Liječnici najavljuju generalni štrajk, a tadašnji ministar zdravstva dr. Andro Vlahušić odbacuje liječnička traženja za 20 do 30 posto većim plaćama i poručuje da će učiniti sve kako bi spriječio generalni štrajk.

Još prije 20 godina bespravna gradnja je bila itekako prisutna u Istri. Kako bi što prije potaknulo izradu programa za uklanjanje bespravno izgrađenih objekata Poglavarstvo Istarske županije uputilo je Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja izvješće o bespravnoj gradnji. Pritom pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Josip Zidarić, još je prije 20 godina rekao da je bespravna izgradnja počela prije 30 godina (op.a. znači danas 50 godina) zajedno sa razvojem turizma i da je podupire zakonska regulativa, odnosno neprimjerene sankcije koje bespravnu gradnju tretiraju kao prekršajno, a ne kazneno djelo. I dok je najveća kazna za bespravnu gradnju iznosila deset tisuća kuna, divlji objekti i dalje "niču" na Puljštini, ponajviše u Marčani, Dugoj Uvali, Peroju, Barbarigi, potom Rovinju, Novigradu i u Umagu.

Velike planove o oporavku industrije imao je tadašnji župan istaknuti IDS-ovac Ivan Jakovčić nakon međunarodno konferencije o avio-industriji u Pekingu u suradnji s izraelskom tvrtkom izrazio je želju za dolazak avio-industrije u Istri koja bi bila u slobodnoj zoni kraj pulske Zračne luke, što bi prema njemu bio veliki napredak za Istru.

 IDS zaustavlja prodaju gradskog zemljišta

U Puli je Pulapromet nakon višegodišnjih tavorenja na rubu stečaja, s voznim parkom na izdisaju i poljuljanim povjerenjem putnika počeo pokazivati nove znakove "života" te je pripremio novi sustav naplate i kontrole. Riječ je o sustavu nazvanom Buscard, koji umjesto sadašnjih putničkih karneta i mjesečnih godišnjih iskaznica uvodi beskontaktnu putnu kartu koja podsjeća na klasičnu bankovnu karticu.

I pulska je tržnica, kao i danas, posluje na rubu održivosti te je za dlaku izbjegla blokadu računa budući da ima 4,6 milijuna nepodmirenog dugovanja. Direktorica Tržnice Merica Krnić i njen pomoćnik Josip Ravnić s ravnateljem Središnjeg ureda porezne uprave pri Ministarstvu financija "uspjeli su isposlovati" odgodu izvršenja odgode do 20. prosinca.

Grada vijećnica IDS-a Danica Miletić u otvorenom je pismu od predsjednika Gradskog poglavarstva i vijeća Luciana Delbianca i Livia Bolkovića zatražila poništenje natječaja na više gradskih lokacija, među ostalim i na atraktivnom području Veruda- Valsaline. Ista smatra da bez detaljnog plana uređenja prostora i mišljenja mjesnog odbora nema kvalitetnih odluka. Poznato. I aktualna oporbena vlast IDS-u i danas zagovara isto.

I prije 20 godina Istra je bila zanimljiva filmašima. Poznata glumica Nastassja Kinski snimala je film "La Femme Musketter" u Belaju. U filmu glumi Lady Bolton, a u Glasu Istre piše da je relativno dobro podnosila kaos od pedesetak ljudi koji su se po blatu vrzmali na malom prostoru usred niske boljunske šume. Usred kaosa, lijepa je glumica mirno grizla svoj sendvič, što ne bi bilo toliko čudno da glumice ne bije glas zahtjevne zvijezde.

Jedna stvar nije ista kao i prije 20 godina. Tada je čak 45 građana Europske unije bilo protiv priključenja Hrvatske Uniji. U međuvremenu Hrvatska je postala punopravna članica EU koja će od 1. siječnja imati i europsku valutu. Ništa više neće biti isto…

Povezane vijesti

• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Brod s gostima talijanskog kreatora Ottavija Missonija nasukao se na Malom Brijunu
• VREMEPLOV GLASA ISTRE: Pijavica poharala Vrsar, a Klub istarskih studenata u Zagrebu slavi 75. rođendan
• VREMEPLOV GLASA ISTRE : Za vrijeme Festivala dežurni restorani u Puli rade do 2 iza ponoći