Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), nuklearne elektrane, odnosno oko 450 reaktora smještenih u 32 države svijeta, proizvode oko deset posto svjetske struje. Pri tome samo 15 zemalja proizvodi 91 posto ukupne nuklearne energije, a predvodnik je SAD koji s proizvedenih 772 tisuće GWh iz tog izvora pokriva gotovo trećinu svojih potreba.

Drugi najveći proizvođač nuklearne energije je Kina s gotovo 383 tisuće proizvedenih GWh, dok u Europi u proizvodnji struje u nuklearnim elektranama dominira Francuska koja iz tog izvora osigurava čak 70 posto svoje električne energije.

Energetski razvoj

Zbog katastrofalnih posljedica nesreća koja se prije gotovo 40 godina dogodila u Černobilu u Ukrajini, kao i one koja je prije nešto više od jednog desetljeća zadesila japansku nuklearku u Fukushimi, nuklearne elektrane došle su na "loš glas", te su u mnogim zemljama planovi o potencijalnom energetskom razvoju u tom pravcu završili u ladicama.

Suočeni s najnovijom energetskom krizom povezanom s ratom u Ukrajini i rastom cijene energenta, ali i s glasnim zahtjevima za smanjenje ekološkog otiska, nuklearna energija ponovno je postala tema o kojoj se u tim zemljama, ali i na razini Europske unije sve glasnije razgovara.

Hrvatska nema nuklearnu elektranu na svom teritoriju, ali smo sa Slovenijom suvlasnici nuklearke koja se nalazi u mjestu Krško, blizu hrvatsko-slovenske granice.

Nuklearna elektrana Krško počela se graditi 1974. godine. Pokusni pogon pokrenut je 1981. godine, a redovna proizvodnja 1983. Današnja struka svrstava je u 25 posto najboljih nuklearnih elektrana na svijetu.

Trenutna snaga NE Krško je 696 MW, a električna energija koja dolazi u Hrvatsku iz nje čini oko 16 posto ukupne električne energije potrošene u Hrvatskoj.

Zbog klimatskih promjena Hrvatska se prošle godine s još devet zemalja priključila inicijativi za jače okretanje EU-a nuklearnoj energiji poticanjem gradnje novih nuklearki.

Zeleni izvor

Revitalizaciju interesa za ovim izvorom energije potaknule su, osim nastojanja da se što brže izvrši tranzicija prema zelenim izvorima energije, tekuće energetske krize i razvoj novih tehnologija u tom sektoru. U to spadaju proizvodnja vodika i upotreba naprednijih reaktora.

Nuklearna energija još uvijek nije svrstana u zelene izvore energije, ali je koncem prošle godine Europska komisija predstavila prijedlog za označavanje nuklearnih i plinskih elektrana održivim ekonomskim djelatnostima.

U budućnosti će očito biti izuzetno važno mudro i vješto koristiti sve energetske potencijale koji nam stoje na raspolaganju, a upravo istraživanje mogućnosti jednog od njih donijelo je u Istru priznanje za najbolji županijski EU projekt u prošloj godini.

Istarska razvojna energetska agencija i njezini partneri pune tri godine istraživali su energetski potencijal Jadranskog mora, rezultati su zadivljujući, a neki od njih već su iskorišteni i u praksi. Naša Krijesnica i ovog je tjedna pažljivo osluškivala vijesti vezane uz ekologiju i zaštitu prostora kojeg dijelimo, te je vama odlučila prepričati neke od najzanimljivijih među njima.

Od svih tih tema složila je i ovotjedni kviz, a ako budete pažljivi pri čitanju na njemu vam ne bi smjela izmaknuti još jedna petica!

ISTRA IMA NAJBOLJI ŽUPANIJSKI EU PROJEKT!

Pobjedu donijelo istraživanje energetskog potencijala Jadrana

Već smo u Krijesnici pisali o tome da u morima i oceanima svijeta leže ogromni neiskorišteni energetski potencijali, a cilj ovog projekta bio je istražiti što bi se od tih potencijala u skorijoj budućnosti moglo početi značajnije koristiti na Jadranu

(Foto: Pexels)

U ovogodišnjem izboru za Najbolji županijski EU projekt u Hrvatskoj pobjedu u kategoriji "Doprinos znanosti i inovacijama" odnio je projekt Istarske županije COASTENERGY - Blue energy in ports and coastal urban areas.

Projekt se provodio od siječnja 2019. do kraja 2021. godine i bavio se pitanjem kako iskoristiti energetski potencijal Jadranskog mora, odnosno termalnu energiju mora i energiju morskih valova.

Energija valova

Već smo u Krijesnici pisali o tome da u morima i oceanima svijeta leže ogromni neiskorišteni energetski potencijali, a cilj ovog projekta bio je istražiti što bi se od tih potencijala u skorijoj budućnosti moglo početi značajnije koristiti na Jadranu. Od tri osnovna načina za iskorištavanje energije mora odnosno korištenja energije valova, korištenja energije plime i oseke te korištenja temperaturnih razlika u vodi, glavni fokus ovog projekta bio je stavljen na ovo zadnje.

"IRENA je bila glavni partner na zanimljivom EU projektu COASTENERGY u kojem smo bili fokusirani na istraživanju mogućnosti korištenja ogromnih energetskih potencijala koji se skrivaju u Jadranu. Radilo se dakle o istraživanjima vezanim uz mogućnosti korištenja termalne energije mora, te energije morskih valova i strujanja mora. U projekt je bilo uključeno osam partnera, po četiri iz Hrvatske i iz Italije, te se radilo redom o renomiranim subjektima kao što su sveučilišta, lokalne i regionalne vlasti, lučke vlasti, agencije za zaštitu okoliša i poslovni klasteri iz Hrvatske i Italije.", govoreći o projektu kazao nam je direktor IRENE Valter Poropat.

Svi uključeni partneri intenzivno su radili na procjeni i promociji energetskog potencijala infrastrukture u lukama i obalnim urbanim područjima na Mediteranu, posebno Jadranu, kako bi se potencijalnim investitorima olakšala poslovna ulaganja.

Projektom Coastenergy se nastavio razvijati model sustavnog pristupa energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine. Utvrđena su uža pilot-područja za implementaciju pilot projekta, a zbog položaja neposredno uz morsku obalu i statusa zaštićenosti kao dio kulturno-povijesne cjeline Grada Poreča, u Istarskoj županiji izabrana je Gradska palača Grada Poreča. Za tu je povijesnu palaču izrađen strojarski projekt termotehničkih instalacija i elektrotehnički projekt ugradnje dizalice topline morska voda-voda za potrebe grijanja, odnosno hlađenja objekta.

Nadalje, projekt se bavio analizom, procjenom i promocijom energetskog potencijala i infrastrukture u lukama i obalnim urbanim područjima na Mediteranu kako bi se poduzećima, organizacijama i ostalim zainteresiranim stranama olakšao razvoj inovacija te poslovnih ulaganja, primarno fokusiranih na termalnu energiju i energiju morskih valova.

Osnovano je devet obalnih energetskih čvorišta s najvećim potencijalom ulaganja, koja su aktivno uključila 40 talijanskih i hrvatskih poduzeća, a oformljen je i talijansko-hrvatski obalni energetski klaster.

Veliko priznanje

- Ova nagrada je veliko priznanje našoj Županiji i svima koji su sudjelovali na projektu COASTENERGY, a koji se dotiče plave energije. Svi pričamo o zelenoj tranziciji, o potrebi za obnovljivim izvorima energije, o napuštanju fosilnih goriva, a ovaj projekt će upravo doprinijeti mogućnosti korištenja plave energije, odnosno potencijala mora i to ne samo za Istru, već za sve priobalne gradove i županije. Smatram da su kolege i prije ove energetske krize prepoznale što je budućnost, i zato je projekt nagrađen, ne samo od stručnog žirija nego i od čitatelja što mi je posebno drago, izjavio je prilikom preuzimanja nagrade za najbolji EU projekt istarski župan Boris Miletić.

RECIKLIRAJ SVOJ STARI MOBITEL

(Foto: Pexels)

Više od pet milijardi od procijenjenih 16 milijardi mobitela u svijetu ove će godine biti otpisano ili odbačeno, procijenili su stručnjaci i zatražili da se materijali koje sadrže više recikliraju.

Da se nanižu jedan na drugi, mobiteli izvan upotrebe dosegli bi visinu od 50 tisuća kilometara ili sto puta više nego što je visina na kojoj je Međunarodna svemirska postaja, objavio je istraživački konzorcij WEEE.

Iako sadrže zlato, bakar, srebro, paladij i ostale komponente koje se mogu reciklirati, gotovo svi ti neželjeni uređaji bivaju ostavljeni, bačeni ili spaljeni što nanosi znatnu štetu okolišu i zdravlju.

Mobiteli izvan upotrebe samo su vrh ledenog brijega od gotovo 45 milijuna tona globalnoga elektroničkog otpada koji se ne reciklira.

Mnogi od pet milijarda mobitela koji će se ove godine povući iz cirkulacije neće završiti u smeću, ali će, umjesto da završe na reciklaži, ostati zaboravljeni u ladicama, ormarima, garažama u kućama i poduzećima.

Po istraživanju provedenom u šest europskih zemalja iz rujna ove godine u prosječnoj europskoj obitelji trenutno se nalazi oko pet kilograma takvog elektroničkog otpada.

Anketa je pokazala da 46 posto domaćinstava čuva malu električnu i elektronsku opremu jer će im možda zatrebati, 15 posto ih kani preprodati, a 13 posto ih zadrži zbog "sentimentalne vrijednosti".

Ovaj mjesec Europski parlament je usvojio novi zakon koji zahtijeva jedinstveni punjač za sve nove smartfone, tablete i kamere od 2024. godine.

Očekuje se da će to uštedjeti najmanje 200 milijuna eura i smanjiti elektronički otpad za nekoliko tisuća tona svake godine.

Zahvaljujući zakonodavstvu Europa skuplja puno više elektroničkog otpada nego što je to uobičajeno u ostalim dijelovima svijeta.

U Europi se prikupi 50 do 55 posto elektroničkog otpada, a u zemljama s nižim prihodima manje od pet posto.

U isto se vrijeme tisuće tona elektroničkog otpada iz bogatih zemalja prevozi na reciklažu u zemlje u razvoju. A ondje često nedostaje sredstava da se takav otpad zbrine sigurno pa opasne tvari poput žive ili plastike mogu kontaminirati tlo, zagaditi vodu ili ući u prehrambeni lanac.

Istra među najboljim zelenim destinacijama

Istarska županija i ove je godine prijavila Istru na natječaj za najbolje svjetske destinacije s pričom dobre prakse o održivosti - 2022 Top 100 Destination Sustainability Stories. Istra je zadovoljila 15 temeljnih kriterija te još 15 dodatnih kriterija prema standardima za zelene destinacije u području upravljanja destinacijom, prirode i krajolika, okoliša i klime, kulture i tradicije, društvenog blagostanja te privatnog sektora i komunikacija, a na natječaj je prijavljen uspješan županijski Program Eco Domus.

Program Eco Domus ili eko prijateljski smještaj je pokrenuo županijski Upravni odjel za turizam 2017. godine, a njime je potaknuta diversifikacija i podizanje kvalitete privatnog smještaja kroz usklađivanje s načelima održivog razvoja i održivog turizma. Osnovne karakteristike Eco Domus smještaja su društvena i ekološka odgovornost, cjelovita zaštita okoliša i zdravlja, korištenje eko-certificiranih sredstava za pranje i čišćenje, korištenje eko- certificiranih toaletnih proizvoda, korištenje prirodnih materijala, štednja vode, štednja energije, sortiranje i recikliranje otpada.

U sklopu programa, poštivanjem kriterija za uvrštenje i dobivanjem markice, vrednuju se lokalne vrijednosti kroz informiranje gostiju o lokalnoj kulturno-povijesnoj baštini, lokalnim prirodnim vrijednostima, sadržajima i događanjima, uređivanju okoliša autohtonim biljnim vrstama, promociji tradicionalnih proizvoda i suvenira, o mogućnostima učenja i sudjelovanja u tradicijskim običajima, promociji lokalne kuhinje i tipičnih prehrambenih proizvoda i slično.

Certifikat Top 100 Destination Sustainability Stories izuzetno je važan jer njegovi nositelji su prepoznatljivi i vidljivi kao destinacije koje brinu o održivom razvoju što sve većem broju turista postaje jedan od važnijih kriterija prilikom odabira koju destinaciju posjetiti i u njoj provesti godišnji odmor.

Gospodarski oporavak "plaćen" porastom zagađenja

Gospodarski oporavak nakon 2020. pogođene koronavirusom uzrokovao je ponovno povećanje emisija ugljičnog dioksida u Europskoj uniji nakon dugog razdoblja kontinuiranog pada. Prema preliminarnim podacima, emisije stakleničkih plinova štetnih za klimu u EU-u porasle su za procijenjenih pet posto u 2021. u usporedbi s prethodnom godinom, navodi se u izvješću koje je nedavno objavila Europska agencija za okoliš.

Ali emisije su bile oko šest posto manje nego u godini prije pandemije koronavirusa 2019.

Između 1990. i 2020. emisije iz 27 država EU-a pale su za 32 posto, što znači da je klimatski cilj smanjenja od 20 posto za 2020. jasno postignut.

Međutim, godišnji napredak mora biti više nego udvostručen na putu prema ambicioznijim klimatskim i energetskim ciljevima za 2030., napisali su stručnjaci agencije EU-a sa sjedištem u Kopenhagenu.

Emisije bi morale pasti u prosjeku za 134 milijuna tona CO2 godišnje, ili četiri posto, kako bi se ispunio cilj smanjenja emisija za najmanje 55 posto do 2030. godine.

(Foto: Pexels)

O morima i oceanima

- znanstvenici procjenjuju da se do 80 posto života na planetu nalazi ispod površine mora i oceana, ali mi danas poznajemo samo mali djelić te ogromne bioraznolikosti. Prema Svjetskom registru postoji oko 250 tisuća poznatih morskih vrsta, ali pretpostavka je da se radi tek o malom djeliću tog velikog podmorskog svijeta jer neki novi život ispod površine otkriva se praktički svakog dana.

- najtoplija voda može se pronaći na dnu oceana! U tim hladnim dubinama hidrotermalni otvori ispuštaju vodu zagrijanu na temperaturu od čak 400 Celzijevih stupnjeva. Ovi dubokooceanski topli izvori okruženi su kemijski raznim ekosustavima u kojima su se razvile egzotične mikrobne zajednice.

- premda stabla obično dobivaju najviše zasluga, većina kisika u našoj atmosferi dolazi od morskih biljaka. Fitoplankton, sićušni fotosintetski organizmi koji žive u moru, sam je zaslužan za polovicu kisika na Zemlji, odnosno on proizvede kisika više od svih tropskih prašuma svijeta zajedno.

- kada bi se sve svjetske ledene ploče, ledene kape i ledenjaci istovremeno otopili, procjenjuje se da bi razina mora u čitavom svijetu porasla za više od 70 metara stopa, što je otprilike visina zgrade s 21 katom. Trenutačno topljenje leda i toplinsko širenje uzrokuju porast razine mora stopom od oko 3,2 mm godišnje, no taj tempo nažalost nastavlja ubrzavati.

(Foto: Pexels)

Krijesnica Kviz

Da se nanižu jedan na drugi, svi mobiteli izvan upotrebe dosegli bi visinu od:

A) 50 metara

B) 500 metara

C) 5.000 kilometara

D) 50.000 kilometara

Toplinska energija za pogon nuklearnih elektrana proizvodi se u:

A) nuklearnim generatorima

B) nuklearnim reaktorima

C) nuklearnim turbinama

D) nuklearnim pećima

Koliko se svjetskih potreba za električnom energijom trenutno zadovoljava iz nuklearki?

A) 5 posto

B) 10 posto

C) 30 posto

D) 40 posto

Što je u bilo u fokusu najboljeg županijskog EU projekta COASTENERGY?

A) energetski potencijal sunca

B) razvoj vjetroelektrana na Učki

C) energetski potencijal Jadranskog mora

D) čišćenje Jadrana od mikroplastike

Županijski program u Istri koji promovira zeleni i održivi turizam zove se:

A) Eco Domus

B) Zeleno i plavo

C) Istriana

D) Neka moja Istra blista

Povezane vijesti

• KRIJESNICA – Novi edukativni prilog o ekologiji, energiji i održivom razvoju