Na današnji dan 18. rujna 1899. započela je s radom Carsko kraljevska Velika državna gimnazija u Pazinu. Bio je to za Istru veliki događaj kojem je "Naša sloga" br. 33 od 21. rujna 1899. na prvoj stranici posvetila veliki tekst.
Poslije oblačnog i jako kišovitog dana svanuo je krasan, vedar dan. Žarko je sunce zasjalo ponedjeljak 18. rujna. Napovijedana je svečana sveta misa u sa zazivima Duha Svetoga u crkvi časnih otaca franjevaca, krasno za tu priliku uređenu. Na zvoniku je bila izvješena carska zastava, izvijestila je "Naša sloga". Među prvima su u crkvi bila djeca i njihovi roditelji. Napučili su cijeli prostor u sredini crkve od glavnog oltara pa do pjevališta. U prvoj klupi u crkvi sjedio je gospodin ravnatelj (Ivan Kos op. a.) s gospodinom carsko kraljevskim kotarskim kapetanom, kojem u tekstu nije navedeno ime. Iza njih sjedili su općinski načelnik dr. Šime Kurelić, sa prvim savjetnikom i zastupnikom narodnim odvjetnikom Dinkom Trinajstićem. Uz njih bili su na misi narodni zastupnici Vjekoslav Spinčić i Slavoj Jenko, zatim skoro svi župnici s Pazinštine, te općinski načelnici Tinjana i Boljuna skoro svi pazinski općinski vijećnici i mnogo ljudi iz grada i okolice.
Točno u devet sati pristupio je pred oltar gospodin pazinski župnik Josip Orbanić u pratnji mjesnog kapelana Frankole i oca franjevca Emilijina. Zapjevali su, izvješćuje "Naša sloga", "Dođi Duše presveti“ a zatim je slijedila svečana misa praćena orguljama i pjevanjem zbora iz Svetog Petra u Šumi vođenog po učitelju Zidariću. Na kraju mise zbor je zapjevao "Bože živi, čuvaj Bože", a uz zvonjavu i praćena franjevačkim crkvenim zastavama povorka učenika s ravnateljem uputila se u gimnazijsku zgradu (danas zgradu Državnog arhiva u Pazinu op. a.). U njoj su potom (prijamni op. a.) ispit polagali oni koji ga još nisu bili položili.
-"Da su svim prisutnim kod svečane sv. mise i prije i poslije sjala lica od veselja, ne treba ni govoriti. Na pragu smo bolje dobe!-ushićeno izvještava autor u "Našoj slogi" i nastavlja kako se poslije mise sastalo općinsko vijeće i na sjednici je, kaže "imalo odsjeva otvaranje hrvatske državne gimnazije", a dr. Dinko Vitezić, Vjekoslav Spinčić i dr. Matko Laginja proglašeni su počasnim građanima Pazina "u znak hrabrosti što su u svakoj zgodi zagovarali da se hrvatska gimnazija u Pazinu ustroji".
Prije toga u petak 15. rujna 1899. započeli su prema odluci "Carsko-kraljevskog ravnateljstva" upisi. Dan prije došli su u Pazin roditelji i skrbnici da u upišu djecu u gimnaziju, da im nađu stanove i da im osiguraju prehranu. Prema "Našoj slogi" do subote 16. rujna 1899. upisalo se 111 učenika iz Pazina, Lindara, Berma, Kringe, Svetog Petra u Šumi, Tinjana, Cerovlja, Žminja, Boruta, Pazinskih Novaka, Grdosela, Zarečja, Paza, Pićna, Krbuna, Gologorice, Kanfanara, Medulina, Kaštelira, Funtane, Fuškulina, Kaldira, Muntrilja, Zrenja, Vižinade, Buzeta, Roča, Draguća, Vrha, Sluma, Mluna, Saleža, Pobega kod Kopra, Šmarja, Ricmanja, Kastva, Voloskog, Lovrana, Podgrada, Jelšana, Hrušice, Vodica, Malog Lošinja, Ćunskog i Vrbnika.
"Naša sloga" br. 34. od 28. rujna 1899. u tekstu naslovljenom "Konačni upis u hrvatsku gimnaziju u Pazinu" između ostalog piše kako se za upise u gimnaziju prijavilo 128 učenika. Tri nisu pristupila (prijamnom) ispitu, 24 su odbijena pa je u prvi razred upisan 101 učenik. Prijamni ispiti u hrvatskoj gimnaziji u Pazinu održavali su se od petka 15. do četvrtka 21. rujna 1899. Prema narodnosti, što je tada bilo važno jer se nastava održavala na hrvatskom jeziku upisano je 80 Hrvata, 20 Slovenaca i jedan Čeh.