PLAN NOSI OZNAKU TAJNOSTI

Još uvijek se ne zna kada će Slovenija početi uklanjati ogradu s državne granice u Istri

Uklanjanje ograde s granice odvija se postupno, počevši od žice, a nastavit će se s uklanjanjem panelne ograde, uvažavajući u najvećoj mogućoj mjeri želje lokalnog stanovništva. Dinamika uklanjanja ovisi o konfiguraciji terena, obraslosti ograde i drugim čimbenicima. Plan uklanjanja ograde, koji uključuje i procjenu rizika, nosi oznaku tajnosti stoga o detaljima ne možemo govoriti, odgovorili su iz slovenskog MUP-a

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO
Prvi metri žice pali su 15. srpnja u Općini Metlika Katja KODBA

Prvi metri žice pali su 15. srpnja u Općini Metlika Katja KODBA


Za sada nema informacija kada će Slovenija započeti s uklanjanjem žičane i panel ograde na državnoj granici s Hrvatskom u Istri. Prvi metri žilet žice pali su sredinom srpnja u slovenskoj općini Metlika, kod graničnog prijelaza Krmačina, a na svoj red s nestrpljenjem čekaju i u pograničnom dijelu istarskog poluotoka. Procjene su da će se angažmanom slovenske vojske dnevno skinuti oko 200 dužinskih metara ograde, što znači da bi ona mogla biti potpuno demontirana s granice prema Hrvatskoj u 150 radnih dana.

- Uklanjanje ograde s granice odvija se postupno, počevši od žice, a nastavit će se s uklanjanjem panelne ograde, uvažavajući u najvećoj mogućoj mjeri želje lokalnog stanovništva. Dinamika uklanjanja ovisi o konfiguraciji terena, obraslosti ograde i drugim čimbenicima. Plan uklanjanja ograde, koji uključuje i procjenu rizika, nosi oznaku tajnosti stoga o detaljima ne možemo govoriti, odgovorili su iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova Slovenije na naše pitanje kada će se početi uklanjati ograda s slovensko-hrvatske državne granice u Istri.

U odgovoru se također navodi da je uklanjanje žice simbol novog smjera migracijske politike u Sloveniji. Ograda na slovensko-hrvatskoj granici podignuta je u vrijeme masovnih migracija kao privremeni instrument za usmjeravanje migracija i kao takva je ostatak kriznog upravljanja migracijama. Činjenica je da ograde, žice ili zidovi ne mogu zaustaviti migracije.

Slovenska policija i dalje će osiguravati visoku razinu sigurnosti svim građanima i osobama koje se nalaze na teritoriju države. Uklanjanje žice zamijenit će se prilagođenim načinom rada - promijenjenom taktikom i metodologijom rada, većim korištenjem tehničkih sredstava, slanjem dodatnih djelatnika na granice i pojačanom međunarodnom suradnjom. Istovremeno, policija u skladu s visokim profesionalnim standardima, osigurava poštivanje demokratskih standarda, uključujući i poštivanje ljudskih prava ljudi na migracijskim rutama.

U slovenskom Ministarstvu unutarnjih poslova također naglašavaju značaj suradnje s lokalnim zajednicama te ističu da su 22. srpnja organizirali sastanak s načelnicima slovenskih općina koje graniče s Hrvatskom. Razgovaralo se o uklanjanju ograde s granice i osiguranju sigurnosti lokalnog stanovništva nakon njezina uklanjanja. U resornom slovenskom ministarstvu također ističu kako su u tijeku brojne aktivnosti u smjeru pripreme nove migracijske politike, koja će veliki naglasak staviti na poštivanje ljudskih prava i vladavine prava, odnosno vrijednostima koje su temelj svakog demokratskog društva.

Uklanjanje ograda s granice u slovenskoj javnosti i dalje izaziva oprečne reakcije, pa i prozivke da se time ugrožava nacionalna sigurnost države. Slovenski mediji nedavno su prenijeli inicijativu zastupnice Slovenske demokratske stranke Anje Bah Žibert upućenu slovenskoj Vladi da odmah prekine s uklanjanjem žičane ograde na granici s Hrvatskom.

U njoj upozorava da se je od početka uklanjanja žičane ograde na granici s Hrvatskom povećao broj ilegalnih prelazaka slovensko - hrvatske državne granice. U trenutku kada austrijske vlasti upozoravaju da se približava masovni migracijski val, Vlada najavljuje politiku solidarnosti koja bi Sloveniju mogla pretvoriti u migrantsku prijestolnicu Europe. Slovenska policija na svojim je mrežnim stranicama potvrdila da se u posljednje vrijeme bilježi povećan broj ilegalnih prelazaka granice, no također istaknula da je to očekivano i da ne utječe na sigurnost u zemlji.

U prvih sedam mjeseci ove godine slovenska policija obradila je 8.212 ilegalnih prelazaka državne granice, što je za 80,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, ali je zato u prvih sedam mjeseci ove godine, usporedbi s 2019. i 2020. godinom, porast ilegalnih prelazaka viši tek za desetak posto.

Najveći udio stranaca koji su ove godine ilegalno prešli državnu granicu dolazi iz Afganistana, a slijede Bangladeš i Pakistan. Od svih stranaca koji su ove godine nezakonito prešli državnu granicu, čak je njih 7.196, odnosno više od 88 posto, izrazilo namjeru za međunarodnom zaštitom. Procjene su da će se povećani obujam ilegalnih migracija nastaviti i u narednim mjesecima, stoga će slovenska policija pojačati aktivnosti na područjima gdje je zabilježen njihov porast.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini