Jako je važno da su kuhani obroci u skladu sa mediteranskom i našom tradicionalnom prehranom. Ručak bi se trebao sastojati od juhe, namirnica bogatih bjelančevinama (meso, riba, morski plodovi, jaja, sir ili mahunarke), prilog od namirnica bogatih ugljikohidratima (žitarice i proizvodi od žita ili krumpir uz dodatak povrća) te salate od svježeg povrća. Desert uz ručak bi trebao sadržavati voće

Pravilna prehrana i adekvatna tjelesna aktivnost su ključni za pravilan rast, razvoj i zdravlje djece i mladih. Školsko doba je doba intenzivnog rasta i razvoja djece, te je veoma važno konzumirati hranu kojom se uravnoteženo unosi energija, makronutrijenti (bjelančevine, masti i ugljikohidrati), mikronutrijenti (vitamini i mineralne tvari) i ostale tvari koje se nalaze u hrani, a imaju blagotvorno djelovanje na organizam (fitokemikalije). Tijekom školovanja je važno kontinuirano educirati djecu o pravilnoj prehrani i zdravom načinu života. 

Kvalitetni obroci 

Još važnije je osigurati kvalitetne obroke za vrijeme njihovog boravka u školi jer zbog raznih izvan nastavnih aktivnosti, koje su danas sve brojnije, prvi kuhani obrok u krugu obitelji nerijetko se jede tek navečer. Različiti faktori utječu na složeni proces usvajanja zdravih prehrambenih navika. One ovise o navikama obitelji, odnosno stilu života roditelja ili skrbnika, o organiziranoj prehrani u ustanovama, odgovarajućim uvjetima i edukaciji u predškolskim i školskim odgojno obrazovnim ustanovama. Kontinuirana suradnja i edukacija školskog osoblja, roditelja i djece uz uključenost zdravstvenih djelatnika i stručnih suradnika i uz snažnu podršku lokalne zajednice i osnivača ključni su za unapređenje prehrane u osnovnim školama.

Učenici od 7 do 10 godina trebali bi dnevno unositi prosječno 1.855 kcal, a učenici od 11 do 15 godina 2.033 kcal. Učenici od 7 do 10 godina školskom marendom unose oko 465 kcal, a ručkom oko 650 kcal. Učenici od 11 do 15 godina školskom marendom unose oko 510 kcal, a ručkom oko 710 kcal.

S obzirom na to kako mali broj učenica i učenika svakodnevno konzumira zajutrak, preporuka je da se marendom unosi 25% ukupnih dnevnih energetskih potreba. Ručkom bi se trebalo unositi 35% ukupnih dnevnih energetskih potreba. Dakle, učenici u produženom boravku trebaju unositi više od 55% ukupnih dnevnih energetskih potreba tijekom boravka u školi (postotak se povećava ako škola pruža učenicima zajutrak ili užinu). Svakako bi učenicima u produženom boravku trebalo osigurati zajutrak i/ili užinu. 

Važan zajutrak 

Kod školaraca, vrlo često se susrećemo s preskakanjem prvog obroka u danu. Zajutrak je obrok koji djeca moraju pojesti kod kuće prije dolaska u školu. Poželjno je da zajutrak   bude svojim sastavom namirnica raznovrstan i kvalitetan obrok zato što razbuđuje organizam, osigurava snagu za početak dana i bolju koncentraciju. On bi trebao sadržavati neke od sljedećih namirnica ili njihove kombinacije: mliječni napitak (mlijeko, jogurt, kakao), žitarice (pahuljice, kruh, dvopek), neke namirnice bogate bjelančevinama (orašasti plodovi, sjemenke, šunka, sir, jaja) i voće (svježe, sušeno, voćni pire, pekmez…). Školska marenda može biti suhi obrok, mliječni obrok ili kuhani obrok.

Pripremile:

Olga Dabović Rac, dr. med. specijalist epidemiologije, voditeljica Odjela za promociju zdravlja i rano otkrivanje bolesti pri Zavodu za javno zdravstvo IŽ-a

Nina Penezić, mag. nutr., stručna suradnica