ZAGREB
Most poziva premijera da hitno kaže što se događa u Vladi
(Hina/EPA)
Ruska agresija na Ukrajinu i u srijedu je u Saboru bila glavna tema govora na slobodnu temu, no dio oporbe referirao se i na prilike u Vladi nakon što je istragom obuhvaćen još jedan ministar, pa u Mostu pozivaju premijera da hitno kaže što se događa, dok Socijaldemokrati traže "apsolutno funkcionalnu Vladu".
"Trebamo apsolutno funkcionalnu Vladu, premijer mora čvrsto stajati na nogama", poručio je Davorko Vidović (Socijaldemokrati), navodeći da je u Vladu jučer stigao zahtjev za provođenjem istrage protiv još jednog ministra.
"Situacija 'svaki tjedan ministar jedan', ne jamči nam da možemo računati da Vlada funkcionira na način na koji treba u ovim izazovnim vremenima", naglasio, komentirajući DORH-ov zahtjev za skidanje imuniteta ministru rada i mirovinskog sustava Josipu Aladroviću radi pokretanja postupka za djelo za koje je propisana kazna do pet godina zatvora.
Vidović je naglasio da se u zemlji može naći "kompetentne i elementarno poštene ljude da obavljaju ministarski posao koji ne smije biti nagrada podobnicima".
Bulj: Vidimo da DORH kroji Vladu
Na tom tragu, Miro Bulj (Most) pozvao je premijera Andreja Plenkovića da "hitno kaže" što se događa u Vladi, jer "vidimo da je DORH kroji".
Obrušio se i na "dvogodišnji teror" Nacionalnog stožera civilne zaštite te poručio da Most neće odustati od referenduma o ukidanju covid potvrda i 'stožerokracije'.
"Maltretirali su me i kažnjavali inspektori Andrije Mikulića, ali kao gradonačelnik Sinja nisam uveo besmislene covid potvrde, Sinj je ostao slobodan", izjavio je Bulj.
Zastupnici su opetovali osude ruske agresije na Ukrajinu i potporu ukrajinskom narodu te pozdravili Vladine reakcije na rusku agresiju.
Na djelu suludi pohod na Ukrajinu, vjerojatno se nalazimo pred velikim ratom, Rusija ruši međunarodni poredak, ugrožen je svjetski mir, kazao je Milan Vrkljan (Za pravednu Hrvatsku), pozivajući Vladu da nastavi voditi narod i državu kao pouzdane partnere EU i NATO-a.
Darko Klasić (HSLS) ističe kako je rat u Ukrajini temeljito promijenio odnose europske javnosti prema vojski i služenju vojnog roka.
Upozorava i kako hrvatske Oružane snage, u slučaju izbijanja rata, ili neposredne ratne opasnosti, mogu narasti tek na 35 tisuća pripadnika, što „ni izdaleka nije dovoljno za obranu državnog teritorija“.
Navodi i da u Hrvatskoj obveza služena vojnog roka nije ukinuta nego suspendirana, da je u Europi 15 država zadržalo obvezu služenja vojnog roka, uz različite prakse. Nužnim drži dugoročno povećanje proračunskih izdvajanja za obranu, a Vladu poziva da razmotri osiguravanje dodatnih snaga novaka.
Njegovo razmišljanje ne dijeli Krešo Beljak (HSS).
Suglasan sam da je agresija Rusije na Ukrajinu nedopustiva, ali se ne mogu suglasiti sa zveckanjem oružja u našoj okolini, a posebno u Hrvatskoj, a poziv na obvezni rok je to, rekao je Klasiću.
Beljak pogrešnim smatra vući paralele između rata u Hrvatskoj i Ukrajini. „To je čudan rat“, kazao je i upozorio kako mladi ljudi, koji najavljuju da će ići boriti se u Ukrajinu, ne znaju kud idu. „Ne dopustimo da hrvatska mladost odlazi u nepoznato“, pozvao je.
Vidović pozdravlja napore koje Vlada poduzima od početka ruske agresije na Ukrajinu, brzo preuzimanje Sperbanka od strane Hrvatske poštanske banke (HPB).
Od Vlade traži i da hitno okupi sve što može da se pomno promotri situacija i posljedice koje će rat u Ukrajini imati na hrvatsko gospodarstvo i energetske prilike.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
