zdravstveno i gospodarsko pitanje
Između 5 i 20 posto zaposlenih ima neki problem s ovisnošću: Nužna prevencija, liječenje ali i resocijalizacija
(Snimila Sandra Šimunović/Pixsell)
Od 2007. godine više od 1200 osoba liječenih od ovisnosti zaposleno je kroz programe resocijalizacije, rečeno je u utorak na Reitox akademiji o potpori pri zapošljavanju i oporavku ovisnika, na kojoj je istaknuto i da između pet i 20 posto zaposlenih ima problem s ovisnošću.
Između pet i 20 posto zaposlenih ima neki problem s ovisnošću, najčešće s alkoholom, zbog čega je važno razvijati "sigurno i uključivo radno okruženje bez stigme", rekao je pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Željko Petković na akademiji u organizaciji HZJZ-a i u suradnji s Agencijom Europske unije za droge.
Istaknuo da Hrvatska od 2011. bilježi rast različitih oblika ovisnosti, te upozorio na rast ovisnosti poput kockanja, igranja videoigara i prekomjernog korištenja interneta i društvenih mreža.
Jedna od važnijih mjera, istaknuo je Petković, jest Registar isključenih igrača, putem kojeg građani kroz sustav e-Građani mogu sami sebi zabraniti sudjelovanje u igrama na sreću. "U šest mjeseci između devet i deset tisuća ljudi samo se isključilo", rekao je.
Poslodavci i dalje najčešće reagiraju otkazima
Govoreći o stanju na radnim mjestima, Petković je rekao kako rezultati istraživanja HZJZ-a pokazuju da je više od polovice zaposlenih svjesno problema ovisnosti u svojim radnim sredinama, no i dodao da su reakcije poslodavaca još uglavnom represivne.
"Radne organizacije najčešće pokreću disciplinske postupke koji završavaju otkazom. U većini slučajeva ne postoji pozitivno okruženje za povratak nakon oporavka, mjere su uglavnom reaktivne i rezultiraju isključenjem iz radnog procesa”, upozorio je.
Istaknuo je i kako samo radno mjesto može utjecati na razvoj ovisničkih ponašanja, zbog čega HZJZ želi snažnije povezati poslodavce, sindikate, zdravstveni i socijalni sustav.
Prema njegovim riječima, problem ovisnosti više nije samo zdravstveno, nego i gospodarsko pitanje.
"Prema istraživanju iz Velike Britanije štete povezane s pijenjem alkohola dosežu 27 milijardi funti, od čega se 5,1 milijarda odnosi na izgubljenu produktivnost”, rekao je Petković.
Najavio i konkretne daljnje korake HZJZ-a u području prevencije ovisnosti na radnim mjestima i socijalne reintegracije osoba u oporavku. Poseban naglasak, rekao je, bit će stavljen na jačanje sustava socijalne reintegracije osoba liječenih zbog problema ovisnosti te njihov održiv povratak na tržište rada.
Na akademiji su sudjelovali predstavnici europskih institucija, državne uprave, zdravstvenog sustava i tržišta rada, a poseban naglasak stavljen je na prevenciju, rano prepoznavanje rizika, liječenje te socijalnu reintegraciju osoba s problemom ovisnosti.
Costi: Važna je edukacija poslodavaca
Predstavnica EUDA-e Claudia Costa Storti istaknula je kako učinkovite politike prema osobama s problemom ovisnosti moraju obuhvatiti cijeli proces – od prevencije i liječenja do oporavka i reintegracije – te povezivati različite razine javnih politika.
Naglasila je kako se rješenja ne mogu tražiti samo unutar zdravstvenog sustava ili tržišta rada, nego kroz koordinirano djelovanje institucija i suradnju s predstavnicima industrije i različitih sektora.
Dodala je kako su djelotvorne politike aktivnog zapošljavanja, na koje upozorava i OECD, ključne za uspješniji oporavak i uključivanje osoba s problemom ovisnosti u društvo i svijet rada.
Istaknula je važnost edukacije poslodavaca kako bi znali prepoznati problem i primjereno reagirati u radnom okruženju.
HZZ: Više od 1200 zaposlenih kroz programe resocijalizacije
Pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Šimek predstavila je nacionalne politike zapošljavanja ranjivih skupina, istaknuvši kako HZZ danas ima koordinatore za resocijalizaciju u gotovo svim područnim uredima te razrađen protokol postupanja za osobe liječene od ovisnosti.
Navela je da se od 2007. do 2025. kroz programe resocijalizacije zaposlilo više od 1200 osoba, a bivši ovisnici, kaže, vrlo se dobro uključuju u obrazovne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja kada im se osigura kontinuirana podrška.
"Vi s čovjekom morate raditi na njegovom samopoštovanju i osjećaju vrijednosti. Kada dolazi na Zavod želimo mu osvijestiti da kroz nas i s nama i na putu izlječenja ima podršku, ima savjetnika i čitav tim ljudi koji će ga pratiti, zastupati i neće ga ostaviti ni kada se zaposli”, rekla je Šimek.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
