Ubojstvo mladića u Drnišu otvorilo je ozbiljna pitanja o postupanju nadležnih institucija i njihovoj reakciji na ranije prijave nasilnog i opasnog ponašanja.

Dok građani traže odgovore na pitanje je li tragedija mogla biti spriječena, psihijatar Ante Bagarić iz Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu upozorava kako se odgovornost ne može svesti isključivo na pitanje psihičke bolesti, nego i na izostanak pravodobne društvene i institucionalne reakcije.

Svjesno nanošenje boli

Bagarić je istaknuo kako se u javnosti često pogrešno poistovjećuju teška kaznena djela i psihičke bolesti.

– Često se smatra da su počinitelji ovakvih zločina osobe s mentalnim smetnjama te da bi se tragedije mogle spriječiti pravilnim liječenjem.

Međutim, osobe koje imaju psihičke poteškoće nisu agresivnije od ostatka populacije. U ovom slučaju bilo bi pogrešno automatski govoriti o psihičkoj bolesti, pojasnio je.

Prema njegovim riječima, riječ je o obrascu ponašanja obilježenom psihopatijom i svjesnim nanošenjem boli drugima, a ne o stanju u kojem osoba ne razumije svoje postupke ili ih ne može kontrolirati.

– Ovakvi postupci ne proizlaze iz gubitka kontakta sa stvarnošću ili nemogućnosti kontrole ponašanja, nego iz duboko usvojenih stavova prema drugima.

U srži psihopatije nalazi se svjesno nanošenje zla.

Ovakvi slučajevi gotovo nikada ne dolaze bez prethodnih upozorenja. Ne događa se da netko jedan dan normalno živi, a drugi počini ubojstvo.

Takvom ponašanju obično prethodi niz incidenata – od prijetnji i nasilja do drugih oblika destruktivnog ponašanja.

Problem nastaje kada društvo i institucije na to ne reagiraju pravodobno, upozorio je.

Govoreći o razvoju psihopatskih obrazaca ponašanja, Bagarić navodi kako se oni primarno usvajaju kroz okolinu i životna iskustva.

– Ljudi se ne rađaju kao psihopati. Takvi obrasci razvijaju se kroz odnos s okolinom, pri čemu se postupno potiskuju empatija i altruizam, a osoba se sve više približava agresivnom i destruktivnom načinu funkcioniranja, rekao je i naglasio kako dio osoba s izraženim psihopatskim obrascima može prihvatiti liječenje, osobito kada se suoče s jasnim posljedicama vlastitih postupaka, no ključnu ulogu vidi u pravodobnoj reakciji sustava.

Ključna rana reakcija

– Ako netko pali automobile, prijeti ili čini druga kaznena djela, institucije moraju reagirati odmah i dosljedno. Rana reakcija ključna je kako bi se spriječila eskalacija nasilja, rekao je Bagarić.

Posebno je kritizirao izostanak odlučne reakcije institucija prema osobama za koje je okolina već prepoznala da predstavljaju opasnost.

– Ako cijeli grad zna da je netko opasan, onda je ozbiljno pitanje kako to nisu prepoznale institucije koje su za to zadužene – policija, DORH i sudovi.

Takve osobe nisu opasne zato što su bolesne, nego zato što imaju usvojen obrazac ponašanja temeljen na nanošenju boli slabijima i nezaštićenima, upozorio je.

Zato destruktivno ponašanje mora imati jasne posljedice jer izostanak sankcija može dodatno ohrabriti nasilje, dodao je.

Ako nekome stalno pružamo nove prilike bez stvarne odgovornosti, zapravo mu omogućujemo da ponovo počini isto.

Zdravo društvo mora jasno pokazati da nasilje, prijetnje i agresija nisu prihvatljivi, istaknuo je psihijatar i naveo da je za oporavak društva nakon ovakvih događaja nužno utvrditi odgovornost i osigurati transparentnost rada institucija.

Suočavanje s istinom

– Građani imaju pravo znati što se događalo i gdje je sustav zakazao.

Koliko god istina bila teška i bolna, suočavanje s njom preduvjet je oporavka i povratka povjerenja u institucije.

Društvo ne smije tolerirati relativizaciju nasilja ni traženje opravdanja za agresivno ponašanje.

Dokle god postoje alibiji za prijetnje i nasilje, stvaramo prostor za razvoj novih destruktivnih obrazaca.

Za agresiju i nasilje ne smije postojati tolerancija, poručio je Bagarić.

Povezane vijesti

• Uhićen brutalni ubojica iz Drniša
• Policija objavila detalje uhićenja ubojice iz Drniša: Sudjelovali helikopter, dronovi i psi tragači
• Božinović iz Rovinja: "Ubojica je i u zatvoru napadao druge. Legitimno je pitati kako je bio na slobodi"