Sjedinjene Američke Države, Kina i, pomalo iznenađujuće, Ujedinjeni Arapski Emirati poslali su ovih dana letjelice na Mars koji bi, zajedno s onima koji se tamo šalju već pedesetak godina, sakupili nove informacije o tajnama koje krije naš nebeski susjed

Crveni planet Mars sve je bliži Zemljanima koji su proteklih tjedana pokrenuli čak tri nove ekspedicije da otkriju njegove tajne. Doduše, ni tehnološki najrazvijenije i najbogatije države na Mars još ne šalju ljudske posade, ali krenuo je novi val slanja vrhunske tehnike – sondi, robota i raznih vozila na tu planetu za koju brojni stručnjaci smatraju kako je naseljiva za čovjeka. Sjedinjene Američke Države, Kina i, pomalo iznenađujuće, Ujedinjeni Arapski Emirati poslali su ovih dana letjelice na Mars koji bi, zajedno s onima koji se tamo šalju već pedesetak godina, sakupili nove informacije o tajnama koje krije naš nebeski susjed.

Slanje novih svemirskih letjelica na Crveni planet, kako se Mars popularno naziva, nije jedini iskorak u bespuća svemirske zbiljnosti kojima svjedočimo u posljednje vrijeme. Elon Musk i njegove letjelice za svemirski turizam jedna su od najvećih tehnoloških tema današnjice. Ne treba zaboraviti ni projekt Artemis američke NASE koji predviđa povratak ljudi na Mjesec do 2024. godine, kao ni neprekidnu djelatnost svemirske postaje ISS na koju ponovno slijeću i američku astronauti i ruski kozmonauti, zajedno s europskim kolegama.

Posljednjih dana javnost zaokupljenu pandemijskim brigama i financijskim propastima možda nisu zaokupile vijesti iz svemira, ali SAD, Kina i UAE objavili su sve detalje svojih marsijanskih pothvata.

 Amerikanci na površinu Marsa šalju jednu tonu teško vozilo nazvano Perseverance ili Istrajnost čiji će zadatak biti fotografiranje, skupljanje kamenja vožnja izvan uređenih putova – iako nije poznato da na dalekom planetu postoji cestovna infrastruktura. NASA je do sada pet puta na Mars poslala vozila sa sličnim zadacima. Amerikanci su na put krenuli 30. srpnja.

Prema izvještajima agencija, odredište američke misije je Jezero, krater promjera 45 kilometara koji je nastao udarom meteora i u kojem je možda bilo vode, dakle – života. Michael Watkins, direktor laboratorija NASE o tome kaže: „U krateru je bila riječna delta, koja se isušila prije skoro tri milijuna godina. Tu ćemo tražiti indicije za nekadašnje postojanje života na Marsu. U tom predjelu ima mnogo gline koja je mogla dobro konzervirati tragove života."

Vozilo koje Amerikanci šalju na Mars, Istrajnost, nalikuje prethodnom „roveru“ koji se zvao Radoznalost. Ta svestrana mašina sakupit će uzorke stijena i spakirati da ih preuzme slijedeća misija. Vozilo nosi u svojoj unutrašnjosti i mali helikopter, veličine teniske loptice i uspije li se pokrenuti, to će biti prvi zrakomlatni let na drugom planetu. Maleni helikopter ima snagu od 3.000 okretaja u minuti – deset puta više nego zemaljske letjelice tog tipa.

Kineska misija pod poetičnim naslovom „Pitanja nebu" krenula je tjedan dana prije Amerikanaca, 23. srpnja. Misija Tianwen-1 lansirana je iz svemirskog centra Wenchang u južnoj kineskoj provinciji Hainan i to na raketi Dugi marš-5 Y4. Uprava za svemirska istraživanja Kine priopćila je kako je svemirska letjelica nakon 2.000 sekundi uspješno ušla u planiranu transfer rutu Zemlja - Mars.

Misija Tianwen-1 bi na Crveni planet trebala stići nakon sedam mjeseci leta te na njegovu površinu trebala spustiti vozilo koje bi se bavilo istraživanjem površine Marsa.

Na putu za Mars kineska sonda fotografirala je Zemlju i Mjesec s udaljenosti od 1,2 milijuna kilometara pod upravljanjem ekipe za kontrolu leta iz pekinškog centra za svemirsko zapovijedanje i kontrolu u bliskoj suradnji s Kineskom akademijom svemirske tehnologije. Crno bijela fotografija prikazuje Zemlju i Mjesec zajedno u obliku polumjeseca u ogromnom svemiru.

Nekoliko dana prije Amerikanaca i Kineza, 20. srpnja, svoju prvu letjelicu na Mars poslali su Ujedinjeni Arapski Emirati. Njihova svemirska sonda Al amal ili Nada – lansirana je 20. srpnja te će dvije godine kružiti oko planeta promatrajući gornje slojeve atmosfere i klimatske promjene.

Thomas Zurbuchen, švicarsko-američki znanstvenik koji radi za američki svemirski program, čestitao je arapskim kolegama uspješan početak misije, prenosi Deutsche Welle. Zurbuchen je rekao da su i „Istrajnost" i „Nada" nezamjenjivi dijelovi istraživanja.

„Cijeli svijet šalje misije na Mars da bi naučili što više o tom planetu," kaže Zurbuchen.

Tri lansiranja letjelica prema Marsu u posljednjih desetak dana nisu jedini znanstveni pothvati na tom polju.

U Nizozemskoj je započeo projekt „Mars One“ koji sakuplja dragovoljce spremne za putovanje na Crveni planet i život na tom dalekom djeliću kozmosa.

Kandidata ima i iz Hrvatske – čak sedam Hrvata želi preseliti na Mars – ali njihov identitet nije poznat. Njemački mediji objavili su pak izjavu Stephana Güntera, starog 44 godine koji je profesionalni pilot i učitelj letenja koji smatra da ima velike šanse da se preseli na Mars.

"Svemirska putovanja su ono što me zanima od kako znam za sebe i to je u svakoj stanici mog tijela. Oduvijek sam želio u svemir", kaže Stephan Günter. Misija "Mars One" zakazana je za 2022. godinu kada će orbite Marsa i Zemlje biti približene pa će biti potrebno samo osam mjeseci putovanja.

„Mars one“ je projekt nizozemske zaklade na čijem je čelu Bas Lansdorp. U roku od deset godina preseliti bi trebalo četiri osobe na Mars s ciljem osnivanja trajne kolonije.

Ozbiljniji stručnjaci, poput onih iz Njemačkog centra za aeronautiku i svemirska putovanja (DLR) ne podvrgavaju kritici tu zamisao, iako njihov glasnogovornik Andreas Schultz dodaje kako smatra da u projektu Mars One "ima još mnogo važnih pitanja koja još nemaju odgovor."

Pilot Stephan Günter smatra kako je misija u kojoj želi sudjelovati posve realna te je spreman napustiti svoju obitelj s troje djece. „Čisto tehnički uzevši, smatram potpuno izvedivim odletjeti na Mars i tamo izgraditi koloniju. Ali mentalni, ljudski faktor bi mogao biti problem. Tu će izbor biti veoma težak.“ „Marsovci“ bi, kako se očekuje, trebali tamo ostati do kraja života.

Projekt „Mars One“ je dugotrajan i trebao bi početi sa slanjem pet letjelica s opremom i bez ljudi. U šestom putovanju će otići i prvi predstavnici ljudskog roda na susjednom planetu. Potom je predviđeno da se kolonizacija nastavi svake dvije godine, opet ovisno o orbitama Marsa i Zemlje.   Zaklada je izračunala kako će projekt koštati oko sedam milijardi eura iako druge procjene govore kako će biti najmanje 100 milijardi američkih dolara.

 Kako bi izgledao život čovjeka na Marsu stara je ideja koja se već oponašala u sklopu projekta Biosfera 2 u američkoj saveznoj državi Arizoni. Dana 26. rujna 1991. godine osmero znanstvenica i znanstvenika uselilo je u ogromni kompleks koji se širio na 1,3 hektara. U sklopu projekta četiri muškarca i četiri žene trebali su dvije godine živjeti u potpunoj izolaciji zajedno s oko 3.800 biljnih i životinjskih vrsta. Na raspolaganju su imali jedino Sunčevu svjetlost i električnu energiju. Eksperiment je financirao američki milijarder Edward Bass sa 150 milijuna dolara i trajao je dvije godine. "Mora se odati veliko priznanje ovim ljudima, da smo uopće mogli izaći zajedno odavde", izjavila je kasnije u intervjuu sudionica Abigail Alling. Po njezinim riječima, ali bez detalja - najveći izazov bila je "ljudska grupna dinamika".

Pri pregledu recentnih zbivanja u svemiru, od Marsa i Mjeseca do svemirske postaje ISS, ne treba zaboraviti ni prvi privatno financirani svemirski let koji je financirao Elon Musk i njegova tvrtka Space X. Njegovi astronauti Robert Behnken i Douglas Hurley u kapsuli Crew Dragon na raketi Falcon 9 poletjeli su s lansirne rampe u Cape Canaveralu u Floridi na ISS.

Muska bi mogao slijediti Boeing - američki zračni gigant – koji planira letove bez posade do kraja godine te s posadom iduće 2021. godine.

Ali, daleko je to od Marsa.

Povezane vijesti

• Koliko košta pismo do Marsa?
• Karta u jednom smjeru dostupna još par dana!
• Mars - kopija Zemlje za modificiranog čovjeka