Digitalne navike
TikTok mijenja način informiranja: Gotovo polovica građana namjerno izbjegava vijesti
(Unsplash)
Čak 48 posto hrvatskih građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, dok ih osam posto vijesti uopće ne prati, rezultati su istraživanja Agencije za elektroničke medije (AEM) predstavljenog u četvrtak na konferenciji "Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti".
Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac istaknuo je potrebu medijske i zakonodavne regulacije u doba sve jačeg širenja i konzumiranja vijesti, ali i dezinformacija na društvenim mrežama, uz istodobno smanjivanje značaja tradicionalnih medija i pojačan trend izbjegavanja vijesti kod krajnjih korisnika, odnosno građana.
"U fragmentarnom mrežnom društvu u kojem danas živimo moramo, a to je naše regulatorno pitanje, osigurati minimum zajedničke stvarnosti. Moramo platforme natjerati na to da određeni dio sadržaja mora biti u ponudi naše zajedničke stvarnosti", kazao je Popovac, dodavši kako to pomaže društvenoj koheziji i zaštiti demokratskih vrijednosti.
Zamjenik ravnatelja AEM-a Robert Tomljenović naglasio je značaj konferencije i rasprave o tome na koji se način društvo i zajednica informiraju.
"Živimo u jako složeno doba u kojem algoritmi određuju kako ćemo se i o čemu informirati, a u kojem društvene mreže razlamaju naš zajednički javni prostor na tisuće paralelnih svjetova, svakome od nas nudeći njegovu personaliziranu sliku svijeta, a istodobno sve više građana aktivno i globalno izbjegava informiranje", kazao je Tomljenović.
Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl naglasio je da se konferencija održava u sklopu projekta financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji uključuje i uspostavu mreže fact-checkera te javnu objavu podataka o financiranju medija.
"Pokušavamo vratiti relevantnost medijima uz ulaganje u profesionalno novinarstvo", kazao je Partl.
Tri ključna razloga namjernog izbjegavanja vijesti
Rezultate istraživanja o medijskim navikama hrvatskih građana, koje otkriva i da gotovo 60 posto ispitanih nikada ili rijetko ciljano traži vijesti, odnosno da do vijesti u pravilu dolaze slučajno, predstavili su profesori Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija i Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti.
Anksioznost i emocionalna reakcija na negativnost u vijestima, doživljaj neprofesionalnosti medija te opća građanska nezainteresiranost tri su ključna razloga namjernog izbjegavanja vijesti u Hrvatskoj, kazao je Burić.
Istraživanje je pokazalo da građani uglavnom izbjegavaju vijesti vezane uz određene teme. Tako čak 40 posto građana izbjegava vijesti vezane uz politiku, a svaki četvrti hrvatski građanin vijesti vezane uz ideološke ili svjetonazorske rasprave.
Ističe se i kako je generacija Z, odnosno osobe rođene od 1997. do 2012. godine, vodeća u nenamjernom izbjegavanju vijesti, dok je generacija Y, odnosno osobe rođene od 1981. do 1996. godine, vodeća u čestom i dugotrajnom izbjegavanju vijesti.
Ispitanici su istaknuli kako bi veći broj pozitivnih vijesti potaknuo češće praćenje vijesti, što je posebno svojstveno mlađim građanima, pripadnicima generacija Z i Y.
Istraživanje je zabilježilo velike razlike u medijskim navikama između generacija, pri čemu se generacije Z i Y uglavnom informiraju putem portala i društvenih mreža, imaju pasivan odnos prema vijestima i višu učestalost izbjegavanja vijesti.
Relativno niska razina povjerenja u novinare
Istraživanje je utvrdilo i relativno nisku razinu povjerenja u novinare kao profesiju. Prosječna ocjena povjerenja u novinare na ljestvici od 1 do 5 iznosi 2,62. Građani tako manje vjeruju novinarima nego znanstvenicima, koji imaju ocjenu 3,73, no ipak nešto više nego PR-ovcima, koji imaju ocjenu 2,33.
Percipirani senzacionalizam i trivijalan sadržaj u medijima snažan su prediktor izbjegavanja vijesti u Hrvatskoj, istaknuli su govornici, izrazivši nadu da će mediji čuti te nalaze.
Istraživanje je potaknuto, između ostalog, nalazima godišnjeg komparativnog istraživanja Reuters Institute Digital News Report, u kojem se Hrvatska kontinuirano, već godinama, nalazi na samom vrhu ljestvice izbjegavanja vijesti. Istraživanje je provedeno u travnju na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1014 punoljetnih stanovnika.
Na konferenciji se razgovaralo i o promjenama načina na koji se zajednica informira i doznaje vijesti o sebi i svijetu. Kako je istaknuto, našu su sliku svijeta nekad kreirali mediji, a danas to čine algoritmi društvenih mreža, koji publici nude prilagođenu, posve personaliziranu konstrukciju stvarnosti.
Cenzuriranje iz sjene, netransparentni algoritmi, smanjenje dosega određenog sadržaja i jačanje vidljivosti emotivno nabijenih objava koje potiču angažman korisnika samo su neka od obilježja nove digitalne medijske arhitekture u kojoj se publika sve slabije snalazi.
Tako je, primjerice, profesor političke sociologije na Sveučilištu Complutense u Madridu Paolo Gerbaudo govorio o tome kako algoritamske promjene vode sve većoj fragmentaciji javnosti, dok je profesorica Ruth Palmer govorila o tome zašto je izbjegavanje vijesti opasno za demokraciju. Palmer je, s Rasmusom Kleisom Nielsenom i Benjaminom Toffom, napisala knjigu "Avoiding the News", čije je hrvatsko izdanje, pod naslovom "Izbjegavanje vijesti", predstavljeno na konferenciji.
Konferenciju je organizirala Agencija za elektroničke medije, u sklopu mjere iz NPOO-a "Uspostava sustava provjere točnosti informacija", koja se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije, a čiji su nositelji Agencija za elektroničke medije i Ministarstvo kulture i medija.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
