Špica s Macanom
VIDEO / Političke napetosti kod susjeda: Što se zbiva s izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH?
(Snimio Armin Durgut/Pixsell)
Bosna i Hercegovina ponovo ulazi u izborni ciklus koji će, po svemu sudeći, još jednom pokazati svu složenost države nastale na daytonskom sporazumu. Iako su opći izbori zakazani tek za listopad, političke stranke već su duboko u kampanji, a ključna pitanja ostaju ista kao i prethodnih godina: tko će kontrolirati bošnjački, hrvatski i srpski politički blok, može li se promijeniti način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i hoće li nove tehnologije napokon smanjiti mogućnost izbornih manipulacija.
U razgovoru u podcastu "Špica s Macanom" politička analitičarka Ivana Marić i profesor međunarodnih odnosa Adnan Huskić pokušali su objasniti zašto BiH ni tri desetljeća nakon rata nije uspjela izgraditi stabilan politički sustav i zašto se gotovo svaki izbori pretvaraju u borbu za kontrolu nad institucijama i mehanizmima blokade.
Čovićev referendum
Za hrvatsku političku scenu najveća je novost kandidatura Darijane Katić kao kandidatkinje HDZ-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva. Uz nju se kao kandidat političkog kruga okupljenog oko Željka Komšića pojavljuje Slaven Kovačević, kojeg dio hrvatske javnosti već vidi kao pokušaj ponavljanja modela po kojem su bošnjački birači birali hrvatskog člana Predsjedništva. Profesor Huskić smatra da u BiH osobni profil kandidata često nije presudan.
– Preferencije birača već su ranije definirane i uglavnom je bitno tko stoji iza te osobe, kaže Huskić. Ivana Marić smatra da će se i ovi izbori u hrvatskom korpusu dominantno pretvoriti u glasanje "za ili protiv Čovića".
– Sama činjenica da je on stalno iza nje, govori o tome da će se u suštini glasati za Čovića ili protiv Čovića, a ne toliko za samu Darijanu Katić, kaže Marić.
Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva ostaje jedan od najvećih političkih sporova u BiH. Naime, u Federaciji BiH svaki birač može odlučiti hoće li glasati za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva bez obzira na vlastitu nacionalnost. Zbog toga hrvatske stranke već godinama tvrde da bošnjački birači praktično mogu izabrati i hrvatskog predstavnika.
– Bošnjaci imaju dovoljno glasova da mogu izabrati oba kandidata, upozorava Marić, podsjećajući kako je Komšić osvajao gotovo 250 tisuća glasova, znatno više od ukupnog broja hrvatskih birača koji izlaze na izbore.
No, rasplet hrvatske utrke uvelike će ovisiti i o stanju unutar bošnjačkog političkog bloka. Dok je Denis Bećirović već osigurao podršku više stranaka, još uvijek nije jasno tko će biti kandidat SDA. Upravo bi ta odluka mogla odrediti koliko će bošnjačkih glasova završiti u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva.
– Bakir Izetbegović važe jer s druge strane ima Denisa Bećirovića koji je osigurao ozbiljnu podršku i još jedan poraz politički teško može podnijeti, smatra Huskić.
U pozadini svega vodi se i velika borba za buduću vlast na razini Federacije BiH. Nakon izbora slijedi dugotrajan proces formiranja kantonalnih skupština, domova naroda i izvršne vlasti, zbog čega BiH često mjesecima ostaje u političkom vakuumu. Huskić podsjeća da je nakon izbora 2018. Federacija praktično četiri godine funkcionirala bez potpuno formirane vlasti.
– Imali smo vlast koja je de facto životarila u tehničkom mandatu četiri godine, kaže Huskić. Po njegovu mišljenju, ključ svega u BiH na kraju je politička matematika: "Protiv matematike se ovdje naprosto ne može."
SDA nakon četiri godine izvan vlasti pokušava pronaći način povratka, ali analitičari smatraju da stranka nije provela ozbiljnu reformu.
– Nisu zamijenili predsjednika koji je izgubio izbore niti su se riješili kadrova protiv kojih se vode procesi za korupciju, upozorava Marić.
Dodikova sjena
U Republici Srpskoj politička scena i dalje se vrti oko Milorada Dodika. Marić smatra da Dodik praktično ne smije izgubiti vlast jer bi time izgubio kontrolu nad pravosuđem i sigurnosnim strukturama.
– Dodik ne smije otići zato što time gubi moć, a s gubitkom moći gubi i moć nad pravosuđem, kaže Marić.
Prema njezinu tumačenju, upravo zbog toga Dodik nastoji ostati stvarni centar moći čak i kada formalno nije u prvom planu. Kao primjer navodi ministra unutarnjih poslova Sinišu Karana, kojeg opisuje kao Dodikovog političkog "avatara".
– Kada se pojavljuje predsjednik Republike Srpske, to je uvijek dvojac. Dodik stoji naprijed, a Siniša Karan kao njegov neki alibi stoji iza. On mu je avatar, kao trbuhozborac koji govori umjesto njega, rekla je Marić.
No unatoč Dodikovoj dominaciji, opozicija u Republici Srpskoj, prema njezinu mišljenju, prvi put nakon dugo vremena ima realnu priliku pobijediti na izborima. Problem je, međutim, što bi tu priliku mogla izgubiti zbog međusobnih sukoba i rivaliteta. Marić upozorava da je opozicijska scena podijeljena između kandidata bliskih Aleksandaru Vučiću i tradicionalne opozicije okupljene oko Srpske demokratske stranke. Kao glavna imena spominju se Draško Stanivuković i Jelena Trivić, koji su dugo bili u otvorenom sukobu, ali sada pokušavaju pronaći zajednički interes pred izbore.
– Njih dvoje su bili u oštrom sukobu svo ovo vrijeme, međutim izgleda da su zakopali ratne sjekire sada kada je izvjesno da bi se mogli kandidirati oboje za te funkcije, kaže Marić.
S druge strane, SDS bi želio kandidirati Branka Blanušu, koji je na prijevremenim izborima ostvario vrlo dobar rezultat, dok bi kandidat za Predsjedništvo BiH mogao biti Nebojša Vukanović. No ni unutar SDS-a ne postoji jedinstvo.
– Postoji struja koja je također vezana s Vučićem i koja bi radije da vidi Stanivukovića na čelu nego svog predsjednika, tvrdi Marić. Po njezinu mišljenju, upravo bi ti sukobi mogli odlučiti izbore. Ako opozicija ne uspije postići dogovor i nastupi razjedinjeno, Dodikova struktura mogla bi ponovno zadržati kontrolu nad Republikom Srpskom.
– U slučaju da to budu Stanivuković i Jelena Trivić, nećemo imati nikakvu promjenu, zaključuje Marić.
Tehnološki test
No osim političkih odnosa, jedan od najvećih izazova BiH ostaje i sam izborni proces. Upravo zato ove godine prvi put ozbiljnije ulaze nove tehnologije – biometrijska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića. Huskić tvrdi da BiH godinama ima problem "prenapuhanog biračkog popisa".
– Čak 3,2 milijuna ljudi nalazi se na biračkom popisu zbog pasivne registracije, upozorava. Velik broj građana formalno ostaje registriran u BiH iako godinama živi u inozemstvu, a dodatni problem predstavljaju birački odbori.
– Kada dobijete jednostranački birački odbor, mogućnost manipulacije postaje ogromna, kaže Huskić. Manipulacije se, prema njegovim riječima, događaju kroz višak glasačkih listića, uništavanje glasova opozicije ili manipuliranje preferencijalnim glasovima. Novi sustav skenera trebao bi smanjiti prostor za takve intervencije.
– Skener automatski očitava glas i odmah šalje podatke u centralni sustav, što značajno sužava prostor za manipulaciju, objašnjava Huskić.
No, tehnologija sama po sebi ne može riješiti duboko nepovjerenje između političkih aktera ni logiku permanentne blokade koja dominira bosanskohercegovačkom politikom. To se jasno vidi i na primjerima infrastrukturnih projekata. Jedan od njih je još uvijek neotvoreni granični prijelaz kod Gradiška, koji bi trebao rasteretiti velike gužve prema Hrvatskoj.
– U BiH najveću moć imaju oni koji imaju moć blokade, a ne odlučivanja, kaže Marić. Po njezinu mišljenju, čak se i infrastrukturni projekti pretvaraju u nacionalne obračune.
– Ljudi govore: "Nek smo to uradili Hrvatima, nećemo to dati Hrvatima", kao da samo Hrvati prolaze tim prijelazom, kaže Marić.
Slična situacija prati i izgradnju Koridora Vc prema Jadranu. Huskić upozorava da se gotovo svaki veliki projekt pretvara u političku trgovinu: "Ovdje se stalno događa ono: ‘Ja ću tebe ovdje, a ti ćeš meni dati tamo’." Posebno ističe da BiH još uvijek nije svjesna koliko je izgubila zbog višegodišnjeg kašnjenja izgradnje prometnih koridora.
– Vrlo malo govorimo o tome što bi bilo da je autoput izgrađen prije deset godina kada je trebao biti, kaže Huskić.
Demografska promjena
U pozadini političkih sukoba odvija se i velika demografska promjena. Bosna i Hercegovina, poput Hrvatske, počinje osjećati ozbiljan nedostatak radne snage.
– Kad sam vidio da u hotelu Europa usred Sarajeva rade Filipinci i Nepalci, bilo mi je jasno da su se stvari nepovratno promijenile, primjećuje voditelj Krešimir Macan. Marić smatra da je i ovdje stvarnost drukčija od dominantnog javnog narativa.
– Stalno pričamo o ogromnoj nezaposlenosti, a poslodavci traže uvoz 45 tisuća stranih radnika, kaže. Po njezinu mišljenju, BiH i dalje živi u mentalitetu trajne žrtve i ovisnosti o pomoći države i međunarodne zajednice.
– Mi smo se uigrali u tu ulogu žrtve. Svi nam nešto moraju dati, tvrdi Marić. Ipak, smatra da kvaliteta života u BiH nije nužno lošija nego u bogatijim europskim državama.
– Mislim da čak i uz sve ove poteškoće u BiH možete imati ljepši život nego u razvijenijim demokracijama gdje su troškovi života mnogo veći, zaključuje Marić.
Bosna i Hercegovina tako ponovno ulazi u izbore opterećena istim pitanjima koja je prate desetljećima: nacionalnim podjelama, kompliciranim sustavom odlučivanja, nepovjerenjem u institucije i političkom kulturom u kojoj je blokada često važnija od razvoja. I dok nove tehnologije možda mogu smanjiti prostor za manipulaciju glasovima, puno je manje jasno mogu li promijeniti političku logiku države u kojoj se, kako kaže Huskić, na kraju sve ipak svodi na matematiku.
Izbor hrvatskog člana
U Federaciji BiH svaki birač dobiva jedan glasački listić i sam bira hoće li glasati za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH. To znači da ne postoji nacionalno ograničenje prema kojem Hrvati mogu glasati samo za hrvatskog kandidata, a Bošnjaci samo za bošnjačkog.
Upravo zbog toga hrvatske stranke godinama tvrde da brojniji bošnjački birački korpus može izabrati i hrvatskog člana Predsjedništva. Kao primjer navode izbore Željko Komšić, koji je više puta pobijedio uz dominantnu podršku bošnjačkih birača. HDZ BiH zato već godinama traži izmjene Izbornog zakona i model prema kojem bi Hrvati sami birali svog predstavnika.
Što donose novi izborni skeneri?
Bosna i Hercegovina ove godine prvi put ozbiljnije uvodi nove tehnologije u izborni proces: biometrijsku identifikaciju birača, skenere glasačkih listića i digitalno slanje rezultata. Cilj je smanjiti prostor za manipulacije koje su godinama bile jedna od najvećih kontroverzi izbora u BiH. Prema riječima Adnan Huskić, najveći problem dosad su bili birački odbori i manipulacije viškom glasačkih listića nakon zatvaranja birališta. Skeneri bi trebali omogućiti da se svaki glas automatski evidentira odmah nakon ubacivanja listića, a rezultati šalju u centralni sustav čim se birališta zatvore.
Ipak, analitičari upozoravaju da tehnologija sama po sebi ne može riješiti političke pritiske i nepovjerenje koje godinama prati izbore u BiH.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
