Ilustracija (Snimio Nikola Pušonjić)
Novoosnovana Hrvatska udruga posrednika nekretninama (HUPN) danas će održati konferenciju pod nazivom »Budućnost posrednika u Hrvatskoj« na kojoj će se okupiti više od 250 sudionika iz sektora nekretninskog biznisa koji će uz ostalo otvoriti i temu prijedloga Zakona o posredovanju nekretninama za koji kažu da je izrazito štetan za kupce i smatraju da bi mogao utjecati na rast cijena nekretnina u Hrvatskoj.
Jedna od ključnih novina prijedloga Zakona o posredovanju u prometu nekretninama, koji je Vlada usvojila sredinom ožujka i koji je prošao prvo čitanje u Saboru, odnosi se na ograničenje ukupne posredničke naknade za istu nekretninu, čime se sprječava dvostruko naplaćivanje – ako proviziju plaća samo jedna strana, može se naplatiti najviše polovica ukupne provizije.
Uvodi se i obveza transparentnog cjenika koji mora jasno prikazivati ukupnu posredničku naknadu i tko je plaća, dok se kupce dodatno štiti zabranom uvjetovanja razgledavanja nekretnine potpisivanjem ugovora o posredovanju. Ukratko, prijedlogom zakona nastoji se stati na kraj nepoštenim praksama na tržištu nekretnina, poput oglašavanja stana bez znanja vlasnika, više oglasa za isti stan s različitim cijenama i zahtijevanje od potencijalnih kupaca da potpišu dokumente samo radi razgledavanja nekretnine. Oporba je u saborskoj raspravi skrenula pozornost na činjenicu da prijedlog zakona uređuje kako se naplaćuje, ali ne i koliko se naplaćuje provizija te zaključila da zakon ne rješava neka ključna pitanja za kupce poput visine provizije koju plaćaju posrednicima.
– ‘Danas osoba koja kupuje stan plaća gotovo sve. Cijenu nekretnine, kamate na kredit, porez na promet nekretnina i na kraju gotovo uvijek i proviziju od tri, pet pa i više posto. Na stan od 300 tisuća eura to je 10 ili 15 tisuća eura, što nije mala stavka, to je ozbiljni udar na kućni budžet, rekao je u saborskoj raspravi SDP-ov zastupnik Boris Piližota.
U Hrvatskoj udruzi posrednika nekretninama smatraju, međutim, da prijedlog zakona dugoročno nije loš samo za posrednike, nego i za same kupce jer »otvara prostor većoj pravnoj nesigurnosti i nelojalnoj konkurenciji«.
Kažu da većina razvijenih tržišta ima jasno definiranu vrijednost i cijenu te da provizije od 5 do 6 posto nisu nikakva iznimka, već standard koji postoji desetljećima. Razlika je samo u modelu naplate, primjerice u SAD-u proviziju najčešće plaća prodavatelj, dok se u brojnim europskim državama trošak dijeli između kupca i prodavatelja.
– Ako kupac formalno »ne plaća proviziju«, to ne znači da je trošak nestao. To samo znači da će prodavatelj imati veći trošak posredovanja koji će, sasvim logično, pokušati ukalkulirati u prodajnu cijenu nekretnine. U praksi to znači da bi kupac mogao platiti skuplju nekretninu, ali bez konkretne usluge i zaštite agencije jer agenciju nije angažirao niti ju je platio, pojašnjavaju u udruzi posrednika i ističu da se tu dolazi do apsurda priče jer se očekuje da agencije besplatno zastupaju interese kupca, ulažu svoje vrijeme, znanje, odgovornost i pravnu sigurnost, a da za to ne budu plaćene.
– Nijedna ozbiljna djelatnost ne funkcionira na principu »nula eura za punu uslugu«. Ako nema ugovornog odnosa i naknade, nema ni realnog interesa agencije da aktivno zastupa kupca, pregovara za njega, provjerava dokumentaciju ili ga štiti kroz proces kupnje, navode u udruzi. Podsjećaju da trošak uvijek postoji, pitanje je samo hoće li biti transparentan ili skriven unutar cijene kvadrata.
A kada se usluga administrativno pokušava obesmisliti, otvara se prostor sivom tržištu i radu »na crno«, gdje odgovornost prema kupcu i prodavatelju praktički ne postoji, poručuju iz HUPN-a.
Iako pri Hrvatskoj gospodarskoj komori već postoji Udruženje za poslovanje nekretninama, velik broj agenata za nekretnine i vlasnika agencija osnovali su HUPN jer, kako navode, žele jasniji glas struke, bolje standarde i snažniji utjecaj na tržište nekretnina u Hrvatskoj. HUPN je nastao iz potrebe da struka konačno dobije jasan glas, smjer i standarde koji neće ovisiti o pojedincima, već o zajedničkom dogovoru onih koji ovaj posao stvarno žive svaki dan, navodi se na službenim web stranicama udruge.
– Registriranih agencija trenutno ima oko 1.400, od toga je samo njih 300-tinjak pretplatnik HGK-a, što znači da ostatak posrednika nema taj glas. Mi smo upravo taj glas jer promjene dolaze kroz zajedništvo, akciju i napredak, poručuju iz Hrvatske udruge posrednika nekretninama i navode da struka nema taj glas, da moraju promijeniti percepciju javnosti prema njima, da je tržište trenutno izazovnije nego ikada i da se zakon koji dolazi »neće moći ignorirati«.
Udruga posrednika nekretninama stoga namjerava aktivno sudjelovati u raspravama oko zakonskih prijedloga koji oblikuju budućnost posredovanja nekretninama te zajednički nastupati prema institucijama, tržištu i javnosti »kako bi se zaštitili interesi profesionalaca koji ozbiljno rade ovaj posao«.
Uz prijedlog novog zakona o posredovanju, glavne teme konferencije »Budućnost posrednika u Hrvatskoj« bit će budućnost profesije posrednika, digitalizacija tržišta nekretnina, utjecaj umjetne inteligencije na poslovanje te izazovi ilegalnog poslovanja na tržištu.
– Željeli smo organizirati konferenciju koja neće biti samo formalni događaj, nego mjesto stvarnog dijaloga, razmjene iskustava i povezivanja ljudi iz struke. Tržište se mijenja brže nego ikada prije i smatramo da je sada pravi trenutak za ozbiljan razgovor o budućnosti posredovanja u Hrvatskoj, poručuju organizatori konferencije i dodaju da je jedan od glavnih ciljeva konferencije povezivanje struke bez podjela te stvaranje konstruktivnog prostora za razvoj kvalitetnijeg i transparentnijeg tržišta nekretnina u Hrvatskoj.