Ilustracija (Snimio Davor Kovačević)
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju bavilo se u četvrtak više stranaka, pri čemu je Most poručio da treba ukinuti porez na mirovine dok se u Možemo! zalažu za snažno dizanje osobnog odbitka za mirovine što bi većinu umirovljenika s malim mirovinama oslobodilo plaćanja poreza.
Nakon okruglog stola o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koje se tiču mogućnosti rada nakon umirovljenja, Ivica Ledenko (Most), koji ga je organizirao, upozorio je da je za prijevremene umirovljenike mirovina 573 eura, a oni koji su išli u redovnu prosječno primaju 689 eura. "Kada znamo da je prag siromaštva 650 eura, onda je jasno da ogroman broj umirovljenika živi na samom rubu", upozorio je na konferenciji za novinare u Saboru nakon okruglog stola u četvrtak.
Pitanje je, upozorava, i je li pravedno da nakon zarađene mirovine, ona neće biti isplaćena u punom iznosu u slučaju nastavka rada više od pola radnog vremena. "Naš je stav da mirovinu ne treba shvaćati kao dohodak nego kao rentu za minuli rad i da ona ne bi trebala biti oporezovana. Ne protivimo se radu umirovljenika jer oni ne rade zato što im je dosadno nego zato što su prosječne mirovine na rubu siromaštva", kazao je.
Istaknuo je da bi se trošak do kojeg bi došlo ako bi se ukinulo oporezivanje mirovina trebalo nadoknaditi reformom javne uprave. "BDP za prošlu godinu bio je nešto iznad sto milijardi eura, od čega se za mirovine izdvojilo oko deset milijardi, odnosno, deset posto, a prosjek EU je oko 12,5 posto. Prostor postoji, na što je ukazao i OECD kazavši da je država preskupa, jer nam je državni aparat u posljednjih pet godina narastao za sto tisuća ljudi, s 400 na 500 tisuća ljudi i zbog toga je to pitanje političko. Ovih 2,5 posto da dosegnemo prosjek EU-a bilo bi dovoljno da postavimo granicu minimalne mirovine da se ne oporezuje. Prostor za uštedu postoji i ako ćemo raditi reformu javne uprave, onda je vrijeme za to sada jer uvozimo strane radnike iz Nepala i Filipina, a u javnoj upravi imamo itekako višak zaposlenih. To je prostor da se novac transferira u prvi stup i da mirovine budu dostojne", predložio je rješenje.
Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno Milivoj Špika također se usprotivio isplati pola mirovine odluči li se umirovljenik za rad. Ustvrdio je i da svaka nova izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju kako bi se ispravila neka nepravda, producira nekoliko novih nepravdi koje umirovljenike dovode u sve težu poziciju.
Predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija Vesna Mamić kazala je da tema mirovina nije samo za umirovljenike nego za sve u Hrvatskoj jer bez većih plaća neće biti ni većih mirovina. Trenutačno tri posto umirovljenika radi, ali riječ je o slabo plaćenim poslovima i radnici koji su istodobno u mirovini samo nadopunjuju svoj budžet jer je oko 40 posto ljudi starijih od 65 godina u riziku od siromaštva, kazala je. "Problem je što mogu birati hoće li osobni odbitak koristiti na mirovini ili plaći, pa ako izaberu plaću, to znači da će se umanjivati mirovina koja je ionako već mala, a ako ga iskoriste na mirovini, onda će im plaća biti u potpunosti oporeziva. Mirovina nije plaća nego renta i smatramo da bi za sve umirovljenike trebalo ukinuti porez", poručila je Mamić.
Svoje viđenje mirovinske reforme novinarima je dao i Damir Bakić (Možemo!) koji se slaže da mirovine treba u velikoj mjeri osloboditi poreznog opterećenja. Međutim, njegova stranka se zalaže za snažno dizanje osobnog odbitka za mirovine što bi ogromnu većinu umirovljenika čije su mirovine apsolutno neadekvatne u cijelosti oslobodilo plaćanja poreza dok bi oni s izuzetno visokim mirovinama plaćali određeni porez na mirovine.
"S obzirom da su ti porezi prihodi lokalne samouprave, Vlada bi trebala osmisliti kompenzacijske mjere za smanjene prihode lokalne uprave u budućnosti jer taj prihod nije zanemariv. Primjerice, u Zagrebu smo prošle godine od poreza na mirovine uprihodili gotovo 60 milijuna eura, a očekujemo da će ove godine taj iznos ići iznad 70 milijuna eura. Treba napomenuti i da se svake godine usklađivanjem mirovina širi krug poreznih obveznika jer mirovine prelaze tih famoznih 600 eura. Premda će to značiti određeni gubitak prihoda za Grad Zagreb, nemamo nikakve dileme i čvrsto smo uvjereni da porez na mirovine u velikoj mjeri treba biti smanjen", istaknuo je Bakić.
Naglasio je i da su protiv rješenja da umirovljenici mogu primati samo pola mirovine ako rade puno radno vrijeme jer to nije pravedno i zalažu se da se mirovina u cijelosti isplaćuje jer je u cijelosti i zarađena.