Mnogi upozoravaju kako je ovisnost o shoppingu, šopingholizam, jedna od težih ovisnosti novijeg doba, često nazivana modernom ovisnošću 21. stoljeća. O tome, kao i o nekim drugim aspektima potrošnje, razgovarali smo s Ljubicom Uvodić-Vranić, specijalisticom psihologije rada, autoricom emisije HR2 Avantura promjene te autoricom 11 knjiga i youtubericom.

– Možda ste čuli kako ovih dana jedan par šeće po centru grada… Ona njemu nešto uzbuđeno, glasno govori… A on, ne gledajući je, samo odmahne rukom i tiho prozbori: "Pa kupi, kupi…." Jesu li naša druženja u obitelji vezana uz kupovanje, poklanjanje kupljenog, darivanje i uzvraćanje poklona?

Možda je imati stvari koje nam ne trebaju da bismo impresionirali susjede, znance, rodbinu, do kojih nam zapravo nije stalo, način da ispunimo nedostatak srdačnosti i topline u odnosima koji nas ne ispunjavaju?

Je li šutnja koja bi prevladala u našim druženjima maskirana razgovorom o poklonima koje razmjenjujemo?

Govore li nam naši dragi da im kupimo nešto, a zapravo im to ne treba, nego time pokušavaju dobiti pozornost, osvjedočiti se da međusobna ljubav postoji: jedno pita – drugo udovaljava!

Površna sreća

Nije li, međutim, ljudski odnos, bliskost i interes za drugu osobu, važniji od kupovanja i čašćenja?

– Iako opsesivno kupovanje, ovisnost o kupovanju, nije dosegnulo ovisnost o alkoholu i drogama, neki podaci govore da kod nas postoji čak 5 posto ispitanika koji moraju kupovati, tj. koji su opsjednuti kupovanjem stvari koje zapravo i ne trebaju. Ili im ne trebaju u tim količinama.

Neka svjetska istraživanja govore čak o 8-9 posto ovisnika.

Koji su argumenti za takvu tvrdnju? Jesu li potrošačko društvo i potrošačka kultura temelji šopingholizma?

– Ovisnost o kupovanju je gubitak kontrole. Ovisnici kupuju stvari koje im ne trebaju, za novac koji nemaju. Zaduživanje kod prijatelja i obitelji, kupovanje na kredit, na dug, ucjenjivanje bliskih članova obitelji i zahtijevanje da oni financiraju nepotrebnu kupovinu – sve to otkriva ovisnika. Za kupovanje ne treba puno znati.

Za odlazak na kazališnu predstavu, na izložbu, na koncert treba puno znati i imati naviku postizanja kulturnog užitka. Otići u knjižnicu izabrati knjigu, pročitati je, prokomentirati s nekim…

Imati kulturne potrebe znači trošiti manje, a ulagati u sebe i u svoje znanje – više. Kupovanjem smo na gubitku, ulaganjem u kulturno provođenje vremenu smo na dobitku. Osim navike stečene u djetinjstvu i podrške obitelji, učitelja i prijatelja, druženje u kulturnim događajima podrazumijeva ulaganje u sebe. Kupovanjem stvari kratko i bez velikog truda, pogotovo na karticu, tj. na dug, osoba postaje trenutačno zadovoljna.

Takvo zadovoljstvo kratko traje, jer reklame donose nove i nove stvari koje "morate" imati i koje vam nužno trebaju…, no već sutra vam se te stvari ne sviđaju jer je fascinacija njima kratkoročna. Ono najnovije je bolje od onog koje je jučer bilo novo. A do trenutka sreće dolazi se na površan način.

Osoba postaje ovisna o kratkoročnom veselju jer nema odgoj i naviku dobivanja veselja na kompliciraniji, ali trajniji i vrjedniji način. Pravi užitak je složeni proces, u kojemu je pojedinac ispunjen više od kupca.

Darujte vrijeme

Kako se ovisnost o kupnji i potrošnji o kakvoj govorimo najčešće manifestira, kojim negativnim pojavama, kako na mentalnom, psihičkom planu tako, pretpostavljam, i na fizičkom, u onih koji su najskloniji ovisnosti o shoppingu?

– Postoji privremeno impulzivno kupovanje i stvarna ovisnost. Ovisnici o kupovanju gube prijatelje, rodbinu, posao… Okolina ih ne gleda kao bolesnike, nego ih moralno osuđuje. Ovisnici mijenjaju svoje ponašanje i ponašaju se nekarakterno, lažu, ne vraćuju dugove… Oni često ne razumiju sebe i ne shvaćaju da im je potrebna stručna pomoć.

Uzimajući sve u obzir, kakav bi bio završni komentar, vaša poruka onima koji krenu u kupnju poklona za Božić, ali i onima koje potrošačka groznica drži cijele godine…?

– Kupite knjigu, pretplatu za koncert, karte za kazalište, ili učlanite svoga srodnika ili prijatelja u knjižnicu. Napišite pismo u kojemu ćete navesti što vam znači osoba koju darivate. Pozovite na druženje uz jednostavan obrok. Pozovite u šetnju. Pozovite u kino. Pozovite na kavu. Predmeti će se poderati i zabaciti, a uspomene koje ćete skupa imati ostaju cijelog života. Darujte svoje vrijeme, svoju pozornost, pozovite u goste, u svoj dom, stvorite uspomene koje će biti zajedničke, darujte osmijeh, poslušajte osobu i time ste napravili puno više nego kupovanjem stvari. Dajte sebe, svoje vrijeme, ne punite džepove prodajnih centara i butika.

Podrška obitelji

Kako je moguće liječenje ovisnosti o shoppingu, kojim i kakvim metodama, što kaže praksa, kolika je uspješnost?

– Postoji javno i besplatno liječenje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo – Nacionalna info linija za javno zdravstvo, 0-800-2000-70 ili 091-4683-070, daje informacije; postoje timovi mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti u svakom županijskom zavodu za javno zdravstvo. Postoje Psihološka savjetovališta u sklopu domova zdravlja. Također postoji privatna psihoterapijska praksa. Mislim da je najvažnije krenuti od liječnika opće prakse. Ovisnik odbija pomoć jer se samozavarava da nije ovisan i da može lako sam s time prestati. Podrška obitelji, koja ide sa svojim članom po pomoć i otvoreno iskreno razgovara o problemu koji imaju u obitelji, važna je pretpostavka uspješnog liječenja i promjene ponašanja. Crveni križ ima besplatne programe. Hrvatska psihološka komora ima licencirane terapeute…

Kad je ovisnost u pitanju, mislim da se najbrži rezultati postignu kad se uključe važni srodnici u terapiju i dobiju savjete kako spasiti svoju obitelj.

Povezane vijesti

• Najčešće ciljano odlaze u Rijeku i Pulu SNIŽENJA SU DOBRODOŠLA, ALI NEKA IPAK NISU REALNA
• Nekad najveća trgovačka meka danas je zanimljiviji kao turistička i kulturna destinacija: TRST JE PRAZAN IAKO SU SVUGDJE SCONTI I SALDI
• Francuski aktivisti remećenjem kupovine na Crni petak osudili konzumerizam