fokus na zaštiti žrtve
Okrugli stol u Saboru: O nasilju nad ženama izvještavati bez senzacionalizma
(Pexels)
Senzacionalizam produbljuje kulturu šutnje i odvraća žene od prijavljivanja nasilja, zaključeno je u srijedu na okruglom stolu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova te su zatražene zakonske i uredničke promjene u objavi napisa o nasilju nad ženama na portalima i društvenim mrežama.
Okrugli stol organizirao je Klub zastupnika SDP-a u suradnji s neformalnom mrežom NO SH/T – Ne seksizmu, homofobiji i transfobiji, koja okuplja 15 feminističkih organizacija.
Treba izbjeći senzacionalizam, trivijalizaciju i romantizaciju nasilja", rekla je Nataša Vajagić iz Centra za građanske inicijative Poreč vezano za medijsko izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju.
'U svjetlu izrade nove medijske regulative želimo konkretne prijedloge što treba dopisati u zakonu o tome kako se o rodno utemeljenom nasilju treba izvještavati u medijima', izjavila je SDP-ova zastupnica Marija Lugarić. Dodala je da u kontekstu klikova, čitanosti i gledanosti "fokus mora ostati na zaštiti žrtve".
Napominje da je mreža izradila preporuke za medije i institucije, a na skupu su ih obrazložile tri uvodničarke.
Vajagić je ocijenila kako izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju nerijetko umanjuje odgovornost počinitelja. Kao ilustraciju navela je slučajeve u kojima se počinitelja "humanizira" kroz izjave susjeda da je "bio dobar dečko", dok se zločin opisuje kao "nesretna ljubav".
Mreža NO SH/T prikupila je i analizirala komentare čitatelja na portalima i društvenim mrežama ispod neetičkih tekstova te utvrdila da su oni najčešće seksistički, usmjereni na okrivljavanje žrtve i dodatnu traumatizaciju. "Zaključak je istraživanja da neprimjereno izvještavanje vodi strahu, nepovjerenju i beznađu među žrtvama koje se nakon takvih napisa ustručavaju prijaviti nasilje," rekla je Vajagić.
Kao ključne preporuke mreže izdvojila je objavu kontakata organizacija koje pomažu žrtvama na kraju svakog teksta o nasilju te isključivanje mogućnosti komentiranja ispod takvih tekstova i na portalima i na društvenim mrežama, kako bi se prevenirala sekundarna viktimizacija i govor mržnje.
Aktivistkinja Dunja Bonacci Skenderović navela je da prema međunarodnim podatcima svaka treća žena doživi neki oblik nasilja, pri čemu nasilje često započinje već u djetinjstvu i nastavlja se kroz život.
Iz organizacije U Dobroj Vjeri Lana Bobić rekla je da analiza medijskih priloga svjedoči o neuspjehu u zaštiti žrtava, relativizaciji nasilja, okrivljavanju žrtve, stereotipizaciji žena i muškaraca u obitelji te gubitku povjerenja u institucije.
Napominje da prema podacima Autonomne ženske kuće Zagreb, više od 80 posto žena uopće ne prijavljuje nasilje, ocijenivši kako tome pridonosi senzacionalističko izvještavanje, uključujući iznošenje intimnih detalja iz slučajeva nasilja nad ženama i djecom.
Bobić je pozvala da se zabrana komentara ispod tekstova o nasilju jasno propiše zakonom:
U raspravi je sudjelovala i novinarka Mašenka Bačić iz Hrvatskog novinarskog društva (HND), koja je ocijenila da se preporuke moraju primarno adresirati na izdavače i urednike u komercijalnim medijima, gdje se etičke smjernice često sudaraju s tržišnom logikom ovisnosti o oglašivačima i "klikovima".
Kao 'odgovor na taj pritisak' predložila je jačanje +javnih modela financiranja+, uključujući obnavljanje modela koji je vrijedio za neprofitne medije do 2016. i pojačanje Fonda za pluralizam pri Agenciji za elektroničke medije.
Iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević također je istaknuo da bi Fond za poticanje pluralizma trebao jače potaknuti uredničku neovisnost o klikovima.
Potporu ukidanju komentara ispod tekstova dala je zastupnica Rada Borić (Možemo!), dok je Maja Mamula iz Ženske sobe poručila da komentari izravno obeshrabruju žrtve da prijave nasilje.
Važnost uredničkih politika: dosljedna primjena etičkih kodeksa, pažljivo odabiranje sugovornika i izvora
Vezano uz novi Zakon o medijima, koji je u izradi, Vajagić je pitala hoće li žene tim zakonom biti bolje zaštićene.
Lugarić je odgovorila kako je na okruglom stolu sudjelovalo devet zastupnica i zastupnika te da će se oni zauzeti da se prilikom donošenja zakona uredi pitanje komentara i objave korisnih kontakata, ali i da se prati provedba postojećih propisa. "Naš je cilj povećati medijsku odgovornost i smanjiti sekundarnu viktimizaciju žrtava, uz puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva u javnom prostoru," rekla je.
Sudionice i sudionici složili su se kako odgovorno izvještavanje može osnažiti žrtve i pridonijeti prevenciji nasilja, dok senzacionalizam, seksizam i otvoreni komentari koji krive žrtve produbljuju kulturu šutnje i nekažnjavanja.
Uz normativne izmjene, istaknuta je i uloga uredničkih politika: dosljedna primjena etičkih kodeksa, pažljivo odabiranje sugovornika i izvora te izbjegavanje naslova i detalja koji nisu od javnog interesa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
