DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Klub žena IDS-a poziva žene da izaberu život bez nasilja


- Nasilje nije privatna stvar "žrtve" niti problem obitelji, već širi društveni problem cijele zajednice. Drugim riječima, nitko ne smije ignorirati nasilje - svi imamo obavezu reagirati, poručila je Sandra Ćakić Kuhar, predsjednica Kluba žena IDS-a na konferenciji za novinare u Buzetu održanoj u povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Naglasila je da se obiteljsko nasilje ne smije prihvatiti kao dio naše kulture. - Žene su kroz povijest svakako bile u podređenom položaju u odnosu na muškarce, no u 21. stoljeću suludo je uopće razmišljati da za nasilje postoje opravdanja, istaknula je predsjednica Kluba žena IDS-a. Pozvala je da se prijavi svaki oblik nasilja te rekla da se nakon javnih istupa kojima se ukazuje na ovaj problem, poveća broj takvih prijava.

- Ključnu ulogu u prevenciji i sprječavanju obiteljskog nasilja ima isticanje rodne ravnopravnosti i jednakosti. Jedan od načina na koji se ona potiče uvođenje je građanskog odgoja u škole stoga nam je drago da se od ove školske godine u Istarskoj županiji započinje s eksperimentalnim uvođenjem građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti u jedanaest istarskih osnovnih škola. Rješenje problema nasilja je i uspostava učinkovitog pravnog okvira za zaštitu žena od svih oblika nasilja i nasilja u obitelji. Upravo to nudi Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Istanbulska konvencija definira nasilje nad ženama kao ozbiljno kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije, a žrtvama nasilja omogućuje istu razinu zaštite u svim europskim državama. Sramotno je i neprihvatljivo da nakon što je Sabor ratificirao ovu konvenciju, Vlada nije poduzela apsolutno ništa da ispuni jasne odredbe ovog međunarodnog dokumenta, rekla je Sandra Ćakić Kuhar te pozvala na hitnu implementaciju Istanbulske konvencije.

U Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebice fizičko nasilje, upozorila je Ana Pernić, članica Predsjedništva Kluba, najčešće se događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja osobe su ženskog spola, dok je počinitelj najčešće bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug, a iza njih slijede otac žrtve ili njezin sin.

- U proteklih je pet godina u Hrvatskoj ubijena 91 žena, što čini čak 47 posto svih ubojstava. U 70 posto tih ubojstava počinitelji su ženama bliske osobe, a u više od polovice slučajeva njihovi intimni partneri. Nažalost, podaci za Istarsku županiju su zabrinjavajući: tijekom 2017. godine na području PU istarske evidentirano je 283 kaznenih djela s elementima nasilja među članovima obitelji, od čega je 87 kaznenih djela "nasilje u obitelji", što je porast za trećinu u odnosu na 2016. godinu. Ovi podaci još jednom zvone na uzbunu i djelovanje. Zabrinjava trend nasilnih ponašanja u mladenačkim vezama, što je nažalost globalni trend. Zato svi zajedno moramo posebno raditi s mladima, raditi na uklanjanju rodnih stereotipa, prepoznavanju i osvještavanju nasilnih ponašanja u vezi, a sve kako bi se ovakvi oblici nasilja sveli na minimum, poručila je Pernić.

Vedrana Gregorović Hrvatin, predsjednica Podružnice IDS-a Buzet naglasila je pak kako sva svjetska iskustva govore kako uspješna borba protiv obiteljskog nasilja pretpostavlja dobro usklađeno i koordinirano djelovanje više ključnih sustava, prije svega policije, socijalne skrbi, pravosuđa i zdravstva, uz suradnju nevladinih organizacija koje se bave obiteljskim nasiljem.

- Nasilje u obitelji nažalost je prisutno i u našem okruženju, a problem predstavlja mali broj prijava nadležnim institucijama i tijelima. Zato su u zaštiti žrtava važna sigurna skloništa za žene i djecu, SOS telefoni, a jednako tako bitan je i psihosocijalni tretman počinitelja nasilja. U Istarskoj županiji uspješno djeluje Sigurna kuća Istra, koja svojim programom ženama i djeci žrtvama nasilja osigurava SOS telefonsku liniju, besplatnu psihosocijalnu, psihološku i pravnu podršku, besplatan smještaj na tajnim lokacijama i druge usluge, dok se psihosocijalni tretman nasilnika u obitelji uglavnom osigurava programima jedinica lokalne samouprave. Istarska županija i jedinice lokalne samouprave u najvećem dijelu financiraju programe ovih udruga, mada smatramo da bi podrška i pomoć žrtvama i tretmanski rad s nasilnicima trebao biti institucionaliziran i financiran iz državnog proračuna, rekla je Gregorović Hrvatin.

Za potrebe Sigurne kuće Istra, Istarska županija te gradovi i općine osiguravaju tri četvrtine financijskih sredstava, dok je država samo jednu četvrtinu. - I nadalje ćemo se zalagati za financiranje ovih vrijednih aktivnosti, ali smatramo da je obaveza države da se sustavnije i ozbiljnije bavi ovim problemom nego što je to činila do sada. Znamo da nemaju sve općine i gradovi u svim dijelovima Hrvatske iste mogućnosti, ali uvjerene smo da se protiv nasilja moramo boriti svugdje istim intenzitetom, poručila je Gregorović Hrvatin. (G. ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom