SeaCras
Sjajna inovacija hrvatskih stručnjaka: Kako umjetnom inteligencijom čuvati naše i svjetska mora?
(Foto SeaCras)
Iako sam bio potpuno uronjen u znanstveni svijet, ideja da se upustim u poduzetništvo došla je iz uvjerenja da znanost, koliko god važna bila, često ne može pratiti ritam industrije, a upravo industrija je trebala rješenja koja mi znanstveno već razvijamo, započeo je Zadranin Mario Špadina, izvršni direktor i suosnivač tvrtke SeaCras koja nudi usluge i proizvode za praćenje stanja mora i priobalni nadzor. Ideja za SeaCras nastala je 2019. nakon povratka iz Španjolske, gdje je Špadina na Sveučilištu u Valenciji, u suradnji s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju (EIT), istraživao detekciju mikroplastike satelitskim tehnologijama. Inače je doktorirao na Sveučilištu u Montpellieru i na Francuskoj komisiji za atomsku energiju, dok je postdoktorski radio na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, Sveučilištu u Ljubljani i Sveučilištu u Valenciji.
Danas se rad SeaCrasa zasniva na tehnologiji napredne obrade satelitskih snimaka visoke rezolucije koristeći algoritme umjetne inteligencije, a u posljednjih godinu dana ostvarili su niz međunarodnih priznanja koja potvrđuju globalnu vrijednost i primjenjivost njihovih rješenja.
Most između znanosti i tržišta
- Odluka o ulasku u poduzetništvo nije bila laka, ali bila je logičan korak, pa smo kolege i ja odlučili osnovati SeaCras da znanje pretočimo u konkretan alat koji može imati stvaran utjecaj na okoliš i društvo. SeaCras je nastao kao most između znanosti i tržišta. Cilj koji smo si zadali - razviti globalno relevantan sustav za praćenje i predviđanja stanja mora pomoću satelita i umjetne inteligencije, izrazito je zahtjevan. No, upravo nas ta kompleksnost motivira. Radimo agilno jer u Hrvatskoj instrumenti financiranja inovacija nisu brojni, pa uspjeh zahtijeva dozu snalažljivosti i kreativnosti, kazao je Špadina objasnivši kako SeaCras kombinira različite modele financiranja - od privatnih investicija i EU grantova, do prodaje i strateških partnerstava što im je omogućilo da se razvijanju i ostaju samoodrživi, da ostanu domaći proizvod te portfolio firma EU komisije direktorata DG Mare i GH DEFIS.
Iza SeaCrasa stoji tim od gotovo 20 iznimnih stručnjaka, a jedan od njih je i Robert Šulc, stručnjak za analizu geoprostornih podataka koji nam je objasnio kako tehnologija koju koriste pretvara sirove satelitske podatke u jasne, operativne indikatore koje dionici mogu odmah koristiti za rano upozoravanje, planiranje intervencija i dugoročno upravljanje obalnim ekosustavima.
Ističe kako u radu obrađuju posebne vrste satelitskih snimaka vrlo visoke rezolucije, koje prolaze kroz algoritme i modele umjetne inteligencije.
- Te modele smo izgradili, testirali i usavršavali zajedno s korisnicima kroz godine, a iz njih izvlačimo niz pokazatelja i parametara koji nam omogućuju klasifikaciju i detekciju različitih oblika onečišćenja. Konkretnije, sustav prepoznaje i klasificira tipične incidentne izvore prema MARPOL konvenciji poput izlijeva goriva ili tzv. "crnih tankova", otpadnih voda ih brodskih sustava te nakupina plutajuće plastike. No, ne bavimo se samo incidentima. Pratimo i stanje prirodnih staništa, primjerice zaštićenih livada posidonije, kao i pojave poput cvatnje algi ili drugih promjena u morskim ekosustavima, isitče Šulc dodajući kako, uz navedeno, nadziru i ljudske čimbenike poput pomorskog prometa i plovnih puteva, sidrenja, promjena na obalnom i pomorskom dobru, pa i sumnjive ili ilegalne aktivnosti te eroziju plaža.
- Rekao bih da je najveća prednost našeg sustava to što objedinjuje različite okolišne pokazatelje i ljudske aktivnosti u jedinstvenoj analizi. To znači da možemo istovremeno promatrati stanje mora, ekosustava i potencijalne izvore rizika, kazao je Šulc.
Kontinuirani nadzor
Druga ključna prednost sustava koju naglašavaju je njegova skalabilnost. Tehnologija je od samog početka razvijana tako da se lako može prilagoditi različitim geografskim područjima i uvjetima, od Mediterana do tropskih mora, a od ljeta 2023., kada su lansirali proizvod, sustav je već implementiran na tri kontinenta. Samo na Jadranu pokriva više od 1.600 km² analiziranog područja.
- I to pod kontinuiranim nadzorom. Kako stvari stoje kroz dvije godine se penjemo preko 10.000 km2! E, to će biti pravi izazov - jedva čekamo!, napominje Špadina.
SeaCras se posebno istaknuo u travnju kada je detektirao naftnu mrlju u blizini Hvara, a od implementacije sustava 2023. godine do danas, uočili su više desetaka ekoloških incidenata na Jadranu, od kojih mnogi nisu bili registrirani od strane nadležnih institucija. Ti slučajevi variraju od manjih, lokalnih onečišćenja do onih koji imaju karakter ozbiljne ekološke katastrofe, s mogućim prekograničnim posljedicama.
Šulc ističe kako najčešći oblici onečišćenja uključuju sustavna ispuštanja goriva u području benzinskih postaja za plovila, nekontrolirane ispuste (preljevi) kanalizacije, te abnormalne dotoke zagađenja tijekom obilnih oborina, osobito na ušćima rijeka. Uočavamo i devastaciju pomorskog dobra, klasično "betoniranje" obale, ali i slučajeve infrastrukturnih zahvata koji se odvijaju bez adekvatne kontrole utjecaja na okoliš. Napominju kako većinu takvih događaja mogu precizno locirati, dokumentirati i vremenski povezati s uzrokom, što otvara mogućnost da se odgovornost objektivno utvrdi.
- Iako dolazimo iz Zadra i voljeli bismo reći suprotno, ni ovaj akvatorij nije imun na ilegalnu devastaciju pomorskog dobra i onečišćenja. Značajan pritisak dolazi i od nautičkog turizma, posebno u blizini zaštićenih područja i staništa poput posidonije oceanice, ključne za bioraznolikost Jadrana, kazao je Špadina dok Šulc dodaje kako značajan problem predstavljaju udaljene lokacije, poput manjih otoka diljem akvatorija, koje su žarišta nautičkog turizma, gdje se često akumuliraju pritisci na morski okoliš i priobalje, uključujući i gomilanje otpada.
- Ukratko, kombinacija energetskih rizika, nedostatnog upravljanja pomorskim prometom, loše infrastrukture i neodgovornog ponašanja danas čini najveći izvor ugroze za Jadran, ističe Šulc koji rješenje navedenih problema vidi u - pripravnosti!
Predviđa i spriječava
- Rano upozorenje jedini je učinkovit način mitigacije - ono ne smije biti reakcija tek kada se problem dogodi, nego alat koji ga predviđa i sprječava. Zato je ključno ulagati u kontinuirano praćenje i analizu podataka. Na taj način gradimo otpornost, kako institucija koje upravljaju morskim područjima, tako i lokalnih zajednica koje uz njih žive, složio se Špadina.
Saznajemo i da po pitanju kakvoće mora, prema podacima stojimo dobro, ali službeni monitoring obuhvaća tek nešto više od tisuću plaža, dok se stvarni broj kupališnih lokacija procjenjuje na više od 2.500.
- Dakle, podataka nam kronično nedostaje i to je prostor za napredak. Unatoč tome, Hrvatska i dalje stoji bolje od većine članica Europske unije, napominje Šulc dodajući kako je Jadran kao plitko i poluzatvoreno more iznimno ranjivo zbog utjecaja urbaniziranih i poljoprivredno intenzivnih područja sjeverne Italije i unosa plastike prekograničnim putem, ponajprije iz Albanije.
Ekipa u SeaCrasu proteklih pet godina svjedočila je brojnim incidentima, na mnoge su upozoravali, ali i zabilježili nekoliko nesvakidašnjih pojava poput abnormalnog cvjetanja mora.
- Međutim, nisu samo prekogranični utjecaji problem u Hrvatskoj.Tu je neodgovorno odlaganje plastike i otpada, kao i žarišta otpada koja se formiraju duž navigacijskih ruta nautičara. Na temelju tih podataka izradili smo i dostavili više studija našim javnim ustanovama i institucijama kako bi se moglo učinkovitije reagirati i planirati mjere zaštite, napomenuo je Špadina uz optimističan pogled na budućnost mora i morskog sustava.
- Zajedno s naporima znanstveno-istraživačke zajednice i drugih dionika koji su posvećeni zaštiti mora, to je ipak pridonijelo porastu osnovne razine znanja o moru i svijesti o tome koliko o njemu ovisi naše gospodarstvo i kvaliteta života. Danas je situacija znatno bolja. Vjerujem da se Hrvatska, kao društvo, približava kritičnoj masi osviještenih građana — i to je cilj kojem trebamo težiti. Kada do toga dođemo, nadam se u sljedećih pet godina, moći ćemo prijeći na višu razinu — na regenerativno upravljanje morskim okolišem, što znači ulaganja u njegovu restauraciju, a ne samo u puko ublažavanje štete ili eksploataciju resursa, kazao je Špadina istaknuvši trenutnu suradnju sa Zadarskom županijom, s Upravnim odjelom za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove kroz prijave na EU sredstva u području marikulture, te sa Zavodom za javno zdravstvo kroz projekt CAPRI. Surađuju i sa Sveučilištem u Zadru, gdje se komunikacija odvija s više odsjeka, a zajednički sudjeluju u razmjeni znanja i tehnologija.
Na domaćem terenu
- Dobre se stvari razvijaju na domaćem terenu i to me osobno veseli, naglasio je Špadina.
Jedna od usluga koje nude je i SeaCras aplikacija koja pruža uvid u kvalitetu mora u stvarnom vremenu i kao takva je snažno odjeknula, osobito u sektorima turizma, ugostiteljstva i pomorskog prometa, uključujući i kruzing industriju. U lipnju ove godine Fondacija Prince Albert II od Monaka, u suradnji s FII Institutom, Future Earth Initiative i WAVE platformom, istaknula je SeaCrasovu aplikaciju kao jedan od alata regenerativnog turizma u svom službenom izvještaju predstavljenom na UN Ocean Conference.
- Ponosan sam što je aplikacija prvo lansirana "doma", u Zadru, točnije u luci Gaženica, u suradnji sa Zadar Cruise Portom, tijekom ljeta 2024. Ovo ljeto implementirali smo je i u suradnji s udrugom Rewilding Velebit te Parkom prirode Velebit, u uvali Zavratnica i obližnjem mjestu Jablanac. Ta suradnja između triju različitih dionika, nas kao tehnološkog razvojnog tima, velike luke te zaštićenog područja, prepoznata je i od strane World Sustainable Travel & Hospitality Awards (WSTHA), koja nas je uvrstila u uži izbor za međunarodnu nagradu u području World’s Leading Marine & Biodiversity Conservation Programme, rame uz rame s trima globalnim divovima, među kojima je i Iberostar, jedan od najvećih hotelskih lanaca na svijetu. To je snažna poruka da i u Hrvatskoj nastaju rješenja svjetske razine. Ovo je jasan signal našim dionicima iz turizma da su domaće inovacije sprmene za implementaciju, nema potrebe više pravdati se neznanjem. Nismo dobili prvu nagradu, ali smo ponosni i ovim putem čestitamo našim partnerima, Zadar Cruise Portu i Rebeki Pevec te Javoru Jogunici i njegovom timu udruge Rewilding Velebit, napomenuo je Špadina.
Rješenja koja nudi SeaCras propoznali su mnogi, pa su tako prije godinu dana uvršteni među pet najboljih tehnologija za plavu ekonomiju prema Svjetskom ekonomskom forumu. Platforma Sifted uvrstila ih je među deset najperspektivnijih svemirskih startupa u Europi, a inicijativa BlueInvest (DG MARE) istaknula ih je kao jednu od tvrtki koje bi u nadolazećem razdoblju trebale voditi praćenje suvereniteta morskih resursa Europske unije, a postali su prepoznati i unutar UN Global Compact mreže i EU Mission Restore Our Ocean and Waters kao važan partner u zaštiti mora.
Značajna priznanja
Da je njihov rad globalno prepoznat i cijenjen, potvrđuje i vijest da je SeaCras prije koji dan zaprimljen u program Cassini koji vodi EUSPA (Agencija Europske unije za svemirski program), a koji bira 20 najboljih tvrtki godišnje, tvrtke koje pružaju inovativne i nove proizvode u području svemirske industrije. Kriteriji za odabir u ovaj program, koji je direktna potpora direktorata EU Komisije Defance and Space (DEFIS), nije samo inovativnost već i pokazatelji stvarne stvorene dodane vrijednosti i komercijalne raširenosti proizvoda. Ukratko, gledaju samo najbolje i najpouzdanije u Europi.
- Na međunarodnoj sceni imali smo niz značajnih priznanja u posljednjih godinu dana — i ona su nam dodatni motivator i pokretač, jer potvrđuju da ono što radimo ima globalnu vrijednost i stvarnu primjenjivost. Naš se glas danas čuje daleko, a surađujemo s nizom međunarodnih tijela i agencija. No, ponosni smo na to što je SeaCras i dalje hrvatska tvrtka, koja zapošljava domaće stručnjake i razvija proizvod koji istovremeno služi našem tržištu i funkcionira kao izvozni proizvod svjetske razine.
-Prije pet godina bili smo tvrtka koja je "samo" davala podatke, a danas pružamo uvid u stvarno stanje mora, predlažemo mjere i temeljimo ih na predviđanju budućih scenarija. U sljedećih pet godina transformirat ćemo se u kompaniju koja koristi ne samo satelite, već i druge tehnologije u objedinjeni sustav rada, prema modernim principima Data Fusiona, hibridnih response centara i digitalnih blizanaca infrastrukture, kazao je Špadina dodajući da sve skupa možda zvuči kao znanstvena fantastika, ali nije - to već postoji.
- Razvijamo i unaprijeđujemo takve modele i naši partneri ih već koriste. Nadamo se da će alati koje smo razvili za unapređenje praćenja stanja Jadrana uskoro biti korišteni upravo u Hrvatskoj, za tu primjenu. Spremni smo implementirati sustav duž cijelog Jadrana te pratiti prekogranične incidente i na taj način stvarno osnažiti upravljanje ovim našim vitalnim resursom, zaključio je Špadina i svima poželio mirno, i čisto more.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
