Nedorečeno
Povjerenstvo: U praksi se pokazalo da Zakon o lobiranju treba doraditi
(Unsplash)
Nakon gotovo godinu dana primjene Zakona o lobiranju pokazalo se da će ga biti potrebno doraditi, poručuje za Hinu Ines Pavlačić, v.d. predsjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, tijela zaduženog za provedbu ovog propisa i vođenje novoustrojenog Registra lobista.
Zakon o lobiranju, kojim se prvi put u Hrvatskoj lobiranje uredilo kao legitimno djelovanje, a koji se ističe kao važan korak u borbi protiv korupcije, u primjeni je od 1. listopada prošle godine, no još je uvijek puno dilema s kojima se u praksi suočavaju i lobisti i lobirane osobe.
"Povjerenstvo je dosta učinilo u proteklom razdoblju vezano za primjenu Zakona pa smo proveli i dosta edukacija na kojima smo mogli čuti obje strane, što muči same lobiste, a što lobirane osobe, i kroz praksu smo uvidjeli da Zakon treba doraditi", ističe Pavlačić.
Povjerenstvo za sukob interesa je provedbeno tijelo ovog Zakona koje provodi i postupke za upis u Registar lobista, što je glavni preduvjet uopće za lobiranje.
Lobirana osoba, a prema Zakonu su to dužnosnici izvršne i zakonodavne vlasti, uključujući i one u lokalnim jedinicama i regionalnoj samoupravi, ne smije prihvatiti kontakt s lobistom koji nije upisan u taj Registar.
Povjerenstvo ovih godinu dana, kažu, imaju konstantan trend upisa lobista u Registar, koji je javan. Trenutno je u njega upisano 108 fizičkih osoba, od čega ih je sedam samostalnih te 101 tzv. in-house lobista, koji lobiraju u ime upisanih 46 pravnih osoba.
"To je dosta velik broj, solidan. Mi stalno donosimo rješenja o upisu nakon provedenog općeg upravnog postupka, tu nastojimo biti efikasni i ažurni da se ta rješenja čim prije donesu", ističe.
Najčešći sektori u kojem upisani lobisti djeluju su uslužni - poslovno savjetovanje, konzultantske usluge, ispitivanje javnog mnijenja i tržišta, komunikacijske tehnologije, ugostiteljstvo, zatim bankarski i industrijski sektor – IT industrija, prehrambena, farmaceutska u značajnoj mjeri, turistički, energetski, poljoprivredni sektor, kao i nevladine i neprofitne udruge i organizacije, navodi Pavlačić.
Nedorečenosti podložne različitim interpretacijama
Zakon, kaže, ima određenih nedorečenosti koje ostavljaju mogućnost različitim interpretacijama.
"Osnovna definicija lobirane osobe obuhvaća dužnosnike, posebnog savjetnika ili rukovodećeg službenika i tu bi trebalo detaljnije precizirati što znači rukovodeći službenik, do koje razine to ide - da li do ravnatelja Uprave u ministarstvu ili i niže do voditelja službe, pročelnika, voditelja odsjeka…", ističe.
Navodi kako je potrebno još bolje precizirati i razgraničiti lobiranje od aktivnosti koje se ne smatraju lobiranjem jer je tu dosta nedoumica, a Zakonom je ostalo otvoreno pitanje i mogu li eksperti potrebni lobistima na određenim sastancima na njima i sudjelovati s obzirom da nisu u Registru.
"To je ono što najčešće muči lobiste. Zakon kaže da je lobirana osoba dužna odbiti komunikaciju ako se radi o osobi koja nije upisana u Registar lobista, međutim, u praksi su lobistima u određenim područjima ti eksperti često potrebni kako bi na sastancima dali stručne odgovore", govori Pavlačić.
Povjerenstvo je tu zauzelo stav da stručnjaci mogu iznimno sudjelovati na sastanku u prisustvu lobista, ali ne smiju biti nositelji lobiranja ni komunicirati stavove lobista te da onda lobisti u godišnjem izvješću moraju prijaviti takve sastanke uz navođenje njihove prisutnosti, opisa uloge i ekspertize koju su pružili, "radi maksimalne transparentnosti".
Zakon se, pojašnjava v.d. predsjednice Povjerenstva, kosi i sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa po pitanju darova.
"U Zakonu o lobiranju striktno je određeno da je zabranjeno nuđenje ili davanje darova ili bilo kakve koristi lobiranoj osobi, dok ZSSI točno razgraničava što se smatra darom, a što ne i u točno navedenom iznosu", kaže.
Lobisti upisani u EU Registar moraju biti upisani i u hrvatski registar
Povjerenstvo je na svojoj internetskoj stranici navelo i ostala najčešća pitanja i odgovore kako bi i tako pomogli lobistima s nejasnoćama s kojima se suočavaju. Jedno od njih je i moraju li se lobisti upisani u EU registar transparentnosti upisati i domaći Registar.
"Moraju, jer lobirane osobe po našem zakonu ne bi trebale dopustiti aktivnosti lobiranja koje nisu upisane u Registar RH. Neovisno o tome što je osoba upisana u EU Registar, mora biti upisana i u naš Registar, jedno ne isključuje drugo", rezolutna je Pavlačić.
U praksi to baš i nije tako. Pa je bilo slučajeva sastanaka predstavnika Vlade s predstavnicima stranih tvrtki i udruženja koje nisu u našem Registru ili, pak, razgovora na marginama nekih događaja, o kojima su iz Vlade transparentno izvijestili na društvenim mrežama.
Prema Zakonu o sustavu državne uprave te o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave tu nema ništa sporno, no otvara se pitanje je li u tim slučajevima pak prekršen Zakon o lobiranju.
Povjerenstvo tu ne može ništa, može reagirati jedino kada joj lobirana osoba prijavi pokušaj lobiranja od osobe koja nije upisana u Registar, a do sada, kaže Pavlačić, nisu zaprimili niti jednu prijavu.
"Nije jasno razgraničeno lobiranje od aktivnosti koje se ne smatraju lobiranjem. Zakonom je propisano da se aktivnosti osoba koje, recimo, sudjeluju na javnim događajima ne smatraju lobiranjem, ali netko vas može pozvati na stranu i lobirati i tu je sad ta 'kvaka'. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li u praksi biti situacija da dobijemo prijavu da je netko na nekoga vršio nedozvoljeni pritisak jer su to osnovni postulati", poručuje Pavlačić.
Lobisti, za razliku od lobiranih osoba, a na što je bilo upućeno najviše kritika prilikom donošenja ovog zakona, jednom godišnje, do kraja ožujka, moraju podnijeti izvještaj Povjerenstvu o lobiranim aktivnostima za tekuću godinu.
S obzirom da se za prošlu godinu to odnosi tek na tromjesečno razdoblje, od listopada do kraja godine, i da je tada bio tek neznatan broj upisanih u Registar, Povjerenstvo je zaprimilo 20 izvještaja dok ih osam upisanih nije predalo.
Za sada još nije bilo sankcija, ali to ne znači, kaže Pavlačić, da ih, sukladno Zakonu, neće i biti.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
