Još danas i sutra – ovisno o meteorološkim prilikama – na našim ribarnicama možemo očekivati uobičajenu ponudu koćarske lovine, bijele ribe, te određenih vrsta rakova i glavonožaca. Sljedećih mjesec dana, nema sumnje, ponuda će biti skromnija. Posljedično, lako je zaključiti da bi se to moglo odraziti i na cijene. Tržište, komentirat će mnogi. Iako, svaki prosječan supermarket danas ima solidnu ponudu ribe i ostalih morskih organizama, u svježem i duboko zamrznutom stanju. Drugo je pitanje gdje je, i kada to ulovljeno. Posebno ono svježe. Namjerno ne pišem – friško.

Nadasve mi smeta kada iznad nekih vrsta pročitam "jadranska …" Na primjer, papalina. Istina je, to je jadranska riba, ali se ona posljednjih godina skromno lovi. Njen ukupan prošlogodišnji ulov iznosio je skromnih 9,5 tona. Jedan prometniji supermarket toliko proda kroz nekoliko mjeseci. Možda je stvarni ulov papaline i dvostruko veći od onoga što iskazuje službena statistika, ali i to je ništa u odnosu na vrijeme kada se lovilo tisuće tona.

Ulaskom u komercijalu, što nisam namjeravao, udaljio sam se od današnje osnovne teme – lovostaja za koćarenje što počinje sutra, 15. rujna i traje mjesec dana, do 14. listopada. Ništa novoga, standardno za ribare koji rade s tim alatom, pridnenom povlačnom mrežom – koćom. Sitno se mijenja jedino datum, koji dan ranije ili kasnije, ali uvijek u rujnu i listopadu. Za ribare, a i tržište, povoljna je okolnost što lovostaj nije potpun, poput onih za malu plavu ribu, odnosno rad s okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom. Brodovi koćari moći će raditi i za vrijeme lovostaja. Praktički svi!

Zabrana u tri zone

Za koćarski ribolov kroz sljedećih mjesec dana zabranjene su ribolovne zone C, D i E, s time što ribolovna zona E neće biti potpuno zabranjena. Za ribare s našeg područja to je posebno važno. Ribolovne zone obuhvaćene lovostajem uključuju značajan dio hrvatskog ribolovnog mora, unutarnjeg i vanjskog, u njima su područja najbogatija koćarskom lovinom. Zona C obuhvaća vanjski srednji Jadran, a D vanjski južni Jadran. Mnogi ribarski brodovi tamo provode veći dio godine. U zoni C nalaze se najbogatija koćarska lovišta. U njoj uglavnom rade veliki brodovi, a kroz čitavu godinu tamo je prisutna grupa koćara iz naše, Primorsko-goranske županije.

Za ovdašnje ribare najzanimljivija je zona E. Ona obuhvaća unutarnji sjeverni Jadran. Upravo područje u kojemu radi glavnina lokalne flote, a koja opskrbljuje naše ribarnice. U njoj su od zabrane koćarenja izuzeta dva manja područja – podzone E1 i E2. Podzona E1 je Riječki zaljev, a podzona E2 Kvarnerski zaljev. To znači da će većina ovdašnjih ribara raditi, te da će u ribarnicama biti svježe koćarske lovine. Treba, međutim, istaknuti da je ribolovna zona E jedna od tri najviše eksploatirane u hrvatskom ribolovnom moru. Uz Riječki zaljev i Kvarner, ona također obuhvaća Kvarnerić i Velebitski kanal. U potonjem morskom prostoru koćarenje je davno zabranjeno, ali ne i druge ribolovne aktivnosti.

Ostale dvije zone velike eksploatacije su zone A i C. Zona A obuhvaća zapadnu obalu Istre, a zona C duboki srednji Jadran, veći dio Jabučke kotline, te široki akvatorij otoka Svetac, Biševo, Vis i Palagruža. Za Jabučku kotlinu može se reći da predstavlja najatraktivnije koćarsko lovište, privlačna je ne samo našim, nego i talijanskim ribarima. Izuzetno je važna, ne samo kao lovište, nego i kao mrijestilište mnogih gospodarski važnih vrsta riba i ostalih morskih organizama. Znanstvenici i ribari za njega tvrde da je glavno jadransko mrijestilište i rastilište škampa i oslića. Prema riječima znanosti, iz Jabučke kotline obnavlja se čitav Jadran, uključujući talijansku i hrvatsku stranu. Upravo iz tog razloga, a na prijedlog naše ribarske struke, te naših i talijanskih znanstvenika, to je područje zaštićeno.

Ograničenje s odličnim rezultatom

Jabučka kotlina velik je morski prostor praktički na sredini Jadranskog mora, oko vulkanske hridi Jabuka. Ono je dijelom u našem teritorijalnom moru, a dijelom u gospodarskom pojasu. Od 2017. godine dio tog akvatorija potpuno je zatvoren za ribolov. Do tada, bio je nemilosrdno eksploatiran, nadasve od talijanskih ribara. Najprije je dio akvatorija Jabučke kotline proglašen "područjem s posebnim režimom upravljanja" i u njemu je ograničeno obavljanje ribolova kroz tri godine. Pojam ograničenja u stvarnosti je predstavljao zabranu ribolova za većinu alata, osim stanovitih iznimki. Rezultati tog "ograničenja" bili su izuzetno dobri, odlični, govorili su tada ribari čiji brodovi tamo rade. I na njihov prijedlog takav je režim produžen, zasad do kraja 2026. godine. Ozakonila ga je i Opća komisija za ribarstvo Mediterana. Realno je očekivati da će nakon isteka navedenog datuma, takva zaštita, odnosno zabrana, postati trajna.

U danima "lovostaja" velik dio koćarske flote ipak će raditi. Imaju gdje, uključujući i brodove što najviše radnog vremena provode u zonama C i D. Hrvatsko ribolovno more podijeljeno je na 11 zona, a lovostaj je propisan samo za tri, i to ne kompletne. Zone se, to se podrazumijeva, značajno razlikuju, veličinom, bogatstvom resursa i dostupnošću. U gospodarskom pojasu nalaze se četiri zone i one nisu obuhvaćene lovostajem. U njima, međutim, ne može raditi svako ribarsko plovilo, a koću ne povlače samo veliki brodovi. To je otvoreno more, uglavnom dosta udaljeno od obale kopna, pa i najbližih otoka. Sljedećih dana moći će se raditi i u većem dijelu unutarnjeg ribolovnog mora, za koje je opet propisano više prostorno-vremenskih ograničenja za koćarenje.

Dio ribara odlučiti će se za mjesec dana mirovanja. Ljudi imaju različite računice. Neki će u brodogradilišta, na navoze, na redovni godišnji remont. To moraju obaviti, a i trebaju, posebno veliki i veći brodovi što rade na otvorenom moru, u režimu tri-četiri dana ribarenja, bez uplovljavanja u luku i gašenja motora. Motori, alati i oprema, te ribari, izloženi su maksimalnom naprezanju. Težak je to posao, pa se i ljude za rad na tim brodovima sve teže pronalazi.

Naknada izgubljene zarade

Vlasnicima brodova što ne rade u vrijeme lovostaja, i njihovim posadama, država isplaćuje naknadu za izgubljenu zaradu. Jasno, uz ispunjenje određenih, ne baš jednostavnih uvjeta. Državna potpora je jednokratna i bespovratna, namijenjena za privremenu obustavu ribolovne aktivnosti. Isplaćuje se na temelju preporuke Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja o višegodišnjem planu upravljanja za održivi pridneni ribolov u Jadranskom moru, te nacionalnog pravilnika na temelju kojeg je donesena odluka o lovostaju.

Povezane vijesti

• Mali ribari financirat će se europskim novcem
• Povrijeđeno je dostojanstvo istarskih ribara
• Jabučka kotlina pokazuje da cijelo Sredozemlje ima šansu za oporavak