Ilustracija (Pexels)
Zagrepčanin Igor Došen iz Zagreba podnio je krajem prošle godine kaznenu prijavu protiv Kliničke bolnice Sv. Duh jer je, tvrdi, zbog propusta u liječenju u toj bolnici preminula njegova 86-godišnja majka. Kako je posvjedočio, majka mu je na hitni prijem te bolnice zaprimljena s upalom pluća, a preminula je dva dana kasnije, nakon rapidnog pogoršanja zdravstvenog stanja.
– Kod hospitalizacije bila je raspoložena, razgovorljiva, šalila se s dežurnim medicinskim tehničarima. No, kada sam joj dan poslije došao u posjet, nije bila pri svijesti. Jedini odgovor koji sam dobio od dežurnih medicinskih sestara bio je da mi je majka loše te da je stara i bolesna, prepričao je Došen. Dan kasnije zatekao je majku mrtvu na krevetu, prekrivenu plahtom. Umjesto da netko s njim razgovara, dežurne sestre predale su mu majčine stvari u crnoj vreći za smeće, bez objašnjenja i bilo kakve informacije. Povjerenstvo za unutarnji nadzor bolnice nije pronašlo propuste u liječenju pacijentice, no Došen vjeruje da su mu majku zbog poodmakle dobi već drugi dan »otpisali« i da ih nije bilo briga.
– I ne znam koji ju je doktor liječio, nisam dobio nikakvu informaciju. Vadili su se da je bio vikend. Da mi je netko ljudski pristupio i rekao – pogriješili smo ili pokušali smo, razumio bih. Ovako, s pravom sumnjam da nešto kriju i da su prilagođavali dokumentaciju, sumnjičav je Došen.
Ova se priča uklapa u mnoga svjedočanstva građana o diskriminaciji starijih osoba u zdravstvenom sustavu, koja je, među ostalim, objavila i pučka prvobraniteljica u svojim izvješćima.
– Moja majka bila je u dva navrata liječena na odjelu hitne medicine, a prilikom drugog liječenja preminula je u bolnici šest sati nakon prijema. Smrtni ishod uslijedio je nakon neliječenja glavne tegobe – otežanog disanja i neliječenja zatajenja bubrega. Umjesto hitnog liječenja tih opasnih i smrtonosnih bolesti, liječnica se prihvatila liječenja tada manje bitne dehidracije koju je vjerojatno pogrešno sama dijagnosticirala. Uz to, liječnica je bila gastroenterolog, a pacijenticu su trebali liječiti prije svega pulmolog, nefrolog i kardiolog. Preminula je od posljedica bolesti koje tada na hitnom odjelu uopće nisu ni pokušali liječiti, navodi se u jednoj pritužbi.
Tijekom 2024. godine Ured pučke pravobraniteljice primio je niz pritužbi zbog dobne diskriminacije starijih pacijenata u kojima se navodi da su bili neadekvatno liječeni, da su im pogrešno postavljene dijagnoze te da im je uskraćena zdravstvena zaštita zbog njihove dobi. Neki su građani naveli da su njihovi roditelji preminuli jer im u bolnici nije bila pružena odgovarajuća zdravstvena skrb jer su stari. Prema tim navodima, u bolnici starijim pacijentima nije utvrđena prava dijagnoza, izostala je reakcija na akutno pogoršanje zdravstvenog stanja te im nije osigurano adekvatno liječenje, što je u pojedinim slučajevima dovelo do smrtnog ishoda. Ispitni postupci su još u tijeku.
– Svake godine stižu nam pritužbe na diskriminaciju starijih osoba u zdravstvu. U njima nam se ljudi pritužuju da liječnici nisu starije osobe ozbiljno shvaćali kad su im iznosile svoje probleme sa zdravljem, isticali su da je to normalno za njihovu dob, ali im se nakon toga stanje pogoršalo, a ukazuju i na neadekvatnu komunikaciju sa starijim pacijentima. Neki građani ističu da je njihovim članovima obitelji bila uskraćena zdravstvena skrb upravo zato što su starije dobi, da nisu dobili pravu dijagnozu, da se nije reagiralo na pogoršanje njihovog stanja i slično. To su uistinu ozbiljne pritužbe i, nažalost, često navode i da je starija osoba ubrzo i umrla. Nedavno nam se pritužio gospodin čija je majka, starija osoba, dva puta otpuštena kući s hitnog prijema i tek je nakon trećeg dolaska na hitnu hospitalizirana. I ona je, nažalost, preminula, navodi pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
U tim postupcima, dodaje, pravobranitelj ne može ulaziti u medicinsku stranu priče, već se traži očitovanje zdravstvene ustanove te postupanje Ministarstva zdravstva, koje nerijetko traži stručno mišljenje Hrvatske liječničke komore.
Zbog diskriminacije starijih u zdravstvu, pučka pravobraniteljica dala je preporuku Ministarstvu zdravstva da osigura edukaciju o suzbijanju diskriminacije za zdravstvene djelatnike. Ova je preporuka uvrštena u Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za 2025. godinu, a predviđa edukacije i senzibilizaciju zdravstvenih i drugih stručnih radnika o nejednakom postupanju, kao i za rad s posebno ugroženim skupinama, među kojima su i starije osobe.
– Drago mi je da će ova preporuka biti provedena, komentira pravobraniteljica koja će pažljivo pratiti njenu provedbu u praksi. Zato poziva sve koji imaju slično iskustvo da ga prijave njenom pravobraniteljstvu, čelniku zdravstvene ustanove, ministarstvu zdravstva ili povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata u svojoj županiji.
U Udruzi "StarKA" koja se bavi razvojem socijalnih usluga za starije osobe, kažu kako se u odnosu zdravstvenih djelatnika prema starijim osobama, osobito ako su dementne, već godinama ništa nije promijenilo.
– Teško je to opisati, kad starija i teže bolesna osoba dođe u bolnicu, procedura je otprilike – stavi kateter, pelenu, priveži za krevet. Ništa se tu nije pomaklo, veli predsjednica udruge StarKA, Sabina Angelina Latin.
– Nemamo dovoljno kreveta, hospicija, palijativnih timova… To su strukturalni problemi koji onda vode u diskriminaciju prema starijih osobama, ističe. Iako je demencija sve učestalija, rijetko se provodi obrada da se vidi o kakvoj se demenciji radi. Rijetko će koga s demencijom poslati na MR mozga. I to spada u diskriminaciju, tvrdi, te dodaje da gerijatara u bolnicama nema ni izdaleka dovoljno jer mladi liječnici ne žele tu specijalizaciju.
– Moramo osvijestiti koliko ima starijih osoba i koliko će ih biti za 20 godina. Jeza me ponekad hvata od same pomisli što će se događati sa mnom kad budem u 70-tima, zaključuje.