Iako električni romobili nude brz i zabavan način kretanja, sve je jasnije da njihova svakodnevna uporaba dodatno smanjuje ionako oskudnu fizičku aktivnost u djece. Umjesto da se koriste vlastitim mišićima, djeca sve češće biraju tehnologiju koja ih prevozi do željenog odredišta, a posljedice su takvog izbora loše – od slabijeg razvoja mišićno-koštanog sustava do povećanog rizika od pretilosti i lošeg držanja.

Roditelji kao primjer

Prim. Đurđica Kesak-Ursić, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, ravnateljica osječke Poliklinike Otos-Vita, upozorava na to da su nam zdrava djeca motorički sve nespretnija.

Naime, kaže, mnoga se ne znaju sama skinuti i odjenuti, mnoga djeca koja pohađaju šesti ili sedmi razred ne znaju sama obuti cipele ili tenisice. Ima i dosta razvojnih poremećaja, a kralježnica je ugrožena od lošeg držanja. Iako električni romobili nisu jedini krivac za to, svakog dana igraju sve veću ulogu.

"Svakako sam protiv upotrebe električnih romobila, pogotovo u djece koja ni psihički ni fizički nisu dovoljno zrela da upravljaju vozilom koje je potencijalno opasno. Sad djeca više i ne hodaju, ne trče, ne voze bicikl. Osim toga u posljednje vrijeme imamo i nesreća sa svakakvim ozljedama, od prijeloma laktova, nogu i ruku do ozljeda glave", otkriva dr. Kesak-Ursić.

Kao najčešću posljedicu sjedilačkog načina života u djece navodi pretilost. "Imamo jako puno pretile djece koja s 12 godina imaju 50 kilograma previše, koliko god da vam se to čini nevjerojatno. Znaju mi doći djeca koja pohađaju šesti razred sa 120 kilograma", iznosi zabrinjavajuće podatke. Dodaje da su djeca i motorički nespretnija. Jako je puno lošeg držanja, bolova u leđima i zglobovima.

Iskusna fizijatrica smatra da bi bilo dobro kad bi roditelji djeci služili kao primjer te i sami prakticirali sportske aktivnosti. Primjerice, kad bi otišli jednom tjedno ili jednom u dva tjedna s djecom na plivanje u neke od toplica u blizini ili pak na Kopiku u ovim ljetnim mjesecima. Djeca bi bila sretna i kad bi im se ponudilo više besplatnih školskih sportskih aktivnosti, uz tjelesnu i zdravstvenu kulturu", kaže dr. Kesak-Ursić.

S tim da roditelji trebaju biti primjer svojoj djeci slaže se i fitness trener s brojnim klijentima, Frane Jerčić.

Djeca ne rade ono što im kažeš, nego ono što vide, uvjeren je. "Ako roditelji nisu aktivni i sjede na kauču cijeli dan, teško da će dijete birati bicikl ili šetnju. Najbolja je motivacija vlastiti primjer, zajedničke šetnje, bicikliranje i igra. Potrebno je i ograničiti vrijeme pred ekranima, jer 37 posto djece već sada provodi duže od dva sata dnevno pred ekranom", ističe Jerčić.

Smatra da električni romobili nisu sami po sebi problem, ali su još jedan alat komfora koji je izbacio prirodno kretanje iz svakodnevnog života. Nekada su djeca na putu do škole napravila od 2000 do 3000 koraka ili pak desetak minuta vozila bicikl, a danas samo stanu na romobil i voze se bez ikakvog napora. Ili ih roditelji automobilom voze u školu i dovoze kući. "Kad to zbrojiš na mjesečnoj razini, izgubljeni su deseci tisuća koraka, što samo pogoršava statistike neaktivnosti", zabrinut je Jerčić.

Trećina djece pretila

Prema HZJZ-u i CroCOSI studiji, 36,1 posto djece u dobi od osam do devet godina u Hrvatskoj ima višak kilograma ili je pretilo. Tako se već u osnovnoj školi javljaju povišen krvni tlak, inzulinska rezistencija i loše držanje. Tu su i psihološke posljedice poput manjka samopouzdanja, izolacije i depresije.

Jerčić ističe kako djeca koja se dovoljno kreću imaju bolji razvoj mišića, kostiju i koordinacije, manje problema s kralježnicom i znatno manji rizik za kasnije bolesti poput dijabetesa tipa 2 i hipertenzije. "Kada tjelesne aktivnosti nema dovoljno, onda tijelo stagnira, mišići su slabiji, povećava se masno tkivo i djeca doslovno prerano razvijaju bolesti odraslih. Istraživanja pokazuju da 80 posto pretile djece ostaje pretilo i u odrasloj dobi, što znači da se problem ne rješava sam od sebe."

Zato ovaj fitness trener roditeljima savjetuje da uvedu pravilo – 60 minuta kretanja svaki dan, bilo kroz igru, sport, hodanje ili bicikl. Također, preporučuje roditeljima da automobil zamijene biciklom kad god mogu te da ograniče ekrane na jedan do dva sata dnevno. Također, roditelji bi trebali početi jesti zdravije jer dijete neće jesti povrće ako vidi da ga ni roditelji ne jedu. Ako se ništa ne promijeni u idućih desetak godina, Jerčić naglašava da ćemo imati generaciju mladih ljudi koji će već u dvadesetima imati probleme sa zdravljem kakve su nekad imali uglavnom šezdesetogodišnjaci.

Povezane vijesti

• Dječak prešao bakinim auromobilom 260 kilometara po Njemačkoj
• Kasniji počinak povezan s pretilošću kod male djece
• UN: djeca u bogatim zemljama pretila i slabijih vještina