Ilustracija (Pixabay)
Unatoč brojnim upozorenjima, ponajviše policije i sigurnosnih stručnjaka, broj prevarenih građana u Istri ne jenjava. Tako su u 2024. godini internetski i računalni prevaranti napravili čak 1,6 milijuna eura štete u Istri, koristeći se sve sofisticiranijim metodama i igrama povjerenja.
Podaci su to koje nam je ustupila PU istarska. Oni su u prošloj godini po pitanju internetskih prijevara najčešće evidentirali investicijske prijevare, prijevare s krađom osobnih podataka putem lažnih poveznica banaka ili dostavnih službi, prijevare prilikom pokušaja najma stana ili apartmana, uplate osobama koje se predstavljaju kao članovi obitelji, prijevare s lažnim nasljedstvima, prijevare na ime lažnih kredita, obećanje lažnih poslova, skidanje uroka, a bilo je tu i romantičnih prijevara i tzv. direktorskih prijevara.
Prijevare su razne, a čini se da akteri koji stoje iza njih postaju sve domišljatiji pri smišljanju obmana putem kojih varaju ljude, a sve kako bi od njih iskamčili novac. Uz to postoji niz prijevara, a njihove vrste postaje gotovo nemoguće klasificirati, poput direktorskih prijevara u kojima se varalice pretvaraju da su šefovi ili nadređeni osobama kojima se jave te ih prijevarom navode da uplate novčani iznos na lažni račun ili da neovlašteno doznače novce s poslovnog računa.
Nadalje, niz je prijevara s računima u kojima se varalice pretvaraju da su klijenti/dobavljači i navode ljude da plate buduće račune na drugi bankovni račun. Često dolazi i do krađa osobnih podataka nakon što prevaranti prikupe informacije putem društvenih mreža.
Ilustracija (Pixabay)
Potrebno je spomenuti i vishing, odnosno krađu identiteta pozivom, potom phishing, mrežnu krađu identiteta, koji podrazumijeva mrežne krađe identiteta lažnim porukama e-pošte te smishing odnosno krađu identiteta SMS-om.
Iz istarske policije također su nam kazali da se kod računalnih prijevara najčešće radi o podizanju novca s bankomata pomoću otuđene ili izgubljene bankovne kartice ili neovlaštenim bankovnim transakcijama korištenjem podataka s bankovne kartice.
Kod internetskih prijevara objekt napada je čovjek, no počinitelj koristi internet da bi počinio kazneno djelo, dok je kod računalne prijevare objekt napada računalni sustav. Sve internetske prijevare i računalne prijevare povezane su s društvenim mrežama i internetske stranicama koje se koriste kao platforme za pronalaženje žrtava te kao sredstva izvršenja kaznenih djela, kazali su nam iz policije.
Od sveukupnih 238 prijevara u prošloj godini, razriješeno je svega 11 posto internetskih i 32 posto računalnih prijevara. Policija je prijavila 11 počinitelja zbog sumnje na internetsku prijevaru te 12 počinitelja zbog sumnje na računalnu prijevaru.
Strateg za cyber sigurnost Tomislav Vazdar, u razgovoru za Glas Istre objasnio je malen postotak otkrivanja internetskih prevaranata. Kaže da prevaranti koriste sve sofisticiranije metode, ali i naglašava da, unatoč tome, njihovo razotkrivanje nije nemoguće.
- Stope razrješavanja internetskih i računalnih prijevara od 11 i 32 posto na prvi pogled djeluju obeshrabrujuće, ali valja razumjeti kontekst. Nije točno da je internetske prevarante »nemoguće otkriti«. Policije diljem svijeta redovito uspijevaju identificirati i procesuirati počinitelje, čak i u vrlo složenim slučajevima. Međutim, ove brojke jasno pokazuju s kakvim se izazovima suočavaju istražitelji, istaknuo je Vazdar.
Prevaranti koriste sve sofisticiranije metode, od kriptovaluta i anonimnih mreža do lažnih identiteta i servera u zemljama s kojima je teško ostvariti pravnu suradnju. No, zato svaki uspješno riješen slučaj donosi novo iskustvo i ekspertizu za istražitelja. Ključ nije u tehnološkoj nadmoći prevaranata, već u brzini reakcije žrtava i kvaliteti početnih tragova, kaže Vazdar koji napominje da što je ranija prijava prijevare i što se više digitalnih dokaza sačuva, da će biti veće šanse za uspješno otkrivanje počinitelja.
- Zato je iznimno važno da građani odmah prijave svaku sumnjivu aktivnost i sačuvaju svu komunikaciju s prevarantima. Počinitelji nisu nedodirljivi. Uz kontinuirano jačanje međunarodne policijske suradnje i ulaganje u stručnjake koji rade digitalnu forenziku, sigurno se može postupno poboljšati ova statistika u budućnosti??????????????, kazao nam je Vazdar.
Policija neprestano upozorava javnost na različite oblike prijevara, dok Ministarstvo unutarnjih poslova provodi i kampanju Web heroj, na kojoj se može pronaći velik broj korisnih informacija, a informacije su dostupne i na web stranici Ministarstva unutarnjih poslova.
- Savjeti koje pružamo građanima su različiti, jer je svaki pojavni oblik prijevare drugačiji, no glavna poruka je da budu oprezni u komunikaciji s nepoznatim osobama, pogotovo ako te osobe od njih traže novac. Ako je nešto predobro da bi bili istinito, najčešće i nije, a u pozadini toga je prijevara, kazali su nam iz PU istarske.
Kod investicijskih prijevara policija upozorava građane da se, ukoliko se odluče na ovakav način trgovanja i investiranja, prvo dobro informiraju o svim rizicima. Također se preporučuje korištenje provjerenih i registriranih investicijskih društava, a trebalo bi izbjegavati tvrtke koje imaju sjedišta u egzotičnim zemljama, jer postoji velika vjerojatnost da ćete postati žrtve prijevare.
Ilustracija (Pixabay)
- Neki od znakova koji ukazuju da biste mogli ostati bez svog novca su kada vas navodni brokeri uvjeravaju da je riječ o sigurnoj i lakoj zaradi te da je u tijeku akcija koju treba odmah iskoristiti. Uporni su i nagovaraju vas na trgovanje makar nemate u tome iskustva i uvjeravaju vas da je riječ o jednostavnom načinu trgovanja. Još jedan od znakova da bi se moglo raditi o prijevari je i kada na trgovinskoj platformi nema jasno navedenih kontakata kojima se možete odmah obratiti, a brojevi s kojih vas zovu brokeri nisu iz Hrvatske te ih na njih ne možete povratno kontaktirati, poručili su iz policije.
Kada je riječ o krađi identiteta policija građane, a pogotovo one starije dobi, upozorava da ne otkrivaju nikome svoje osobne i financijske podatke putem telefona.
- Kod ovakvih poziva očito je kako je riječ o pokušaju prijevare starijih osoba. Počinitelji pokušavaju zloupotrijebiti stariju životnu dob žrtava, njihovu spremnost na suradnju te ponekad i lakovjernost, kao i činjenicu da često žive same u kućanstvu pa nisu u prilici istog trenutka zatražiti tuđu pomoć. Nastoje zbuniti žrtve brzim pitanjima i žurnim zahtjevima koje treba ispuniti, kako žrtva ne bi ništa posumnjala ili pitala nekoga za pomoć, a žrtva nastoji udovoljiti zahtjevima počinitelja što prije jer se boji da će ostati bez materijalne imovine, poručuju iz policije.
Kako bi se izbjegle ovakve prijevare, prema preporukama policije, potrebno je voditi računa o sljedećem: - ne smiju se ustupati osobni podaci nepoznatim osobama, uključujući ime, prezime, adresu, OIB, matični broj, broj bankovne kartice, količinu novca na računu i slične informacije; - u slučaju da netko telefonski ili osobno na kućnoj adresi zatraži osobne ili bankovne podatke, potrebno je odmah obavijestiti banku i policiju; - dokumenti i bankovne kartice ne smiju se pokazivati nepoznatim osobama, niti slati njihove preslike; - važno je imati na umu da banke nikada ne provjeravaju telefonom stanje na računu niti traže hitne transakcije na taj način; - ako postoji neizvjesnost o ispravnom postupanju, preporučuje se prekinuti neželjeni telefonski poziv, odmah kontaktirati članove kućanstva ili osobu od povjerenja te zatražiti pomoć i daljnje upute.
Kod prevara s računima policija upozorava poslodavce i djelatnike da budu oprezni te da dobro provjere sve zahtjeve koji se odnose na plaćanje, pogotovo ako se traži promjena podataka za buduća plaćanja.
- Odredite kontaktne osobe za rad s tvrtkama s kojima redovito surađujete i dobro provjeravajte sve račune zbog mogućih nepravilnosti. Za isplate iznad određenog praga, predlaže se uspostavljanje postupka potvrde ispravnosti bankovnog računa i primatelja, a kada je račun plaćen, obavijestite o tome primatelja. Ukoliko posumnjate da bi se moglo raditi o prijevari, odmah o tome obavijestite policiju, kažu iz PU istarske.
Kako su nam kazali nadalje, najčešći oblici prijevara putem interneta i dalje se odnose na prijevare prilikom kupnje proizvoda. Navode kako često dolazi do slučajeva gdje se na pojedinim internetskim stranicama učestalo objavljuju oglasi čiji je cilj prijevara kupaca, kao što su na primjer povoljni oglasi o prodaji vozila.
Najčešće se radi o nekoliko godina starim vozilima, popularnim modelima u dobrom stanju koji se prodaju po cijeni koja je znatno niža od cijena ostalih vozila u istoj kategoriji. Prevaranti također često navode da zbog financijskih, obiteljskih ili različitih objektivnih problema moraju što prije prodati vozilo te da im je to isplativije u inozemstvu nego u njihovoj zemlji.
Kako bi se zaštitili kod prijevara prilikom kupnje vozila, ali i drugih proizvoda, Policijska uprava istarska upozorava građane da budu oprezni prilikom kupnje putem interneta te donosi nekoliko savjeta Europola za sigurnu kupnju koji pomažu da se smanji broj on-line prijevara: - Kupujte od provjerenih izvora (koristite marke i trgovine koji su vam poznati ili koje ste već koristili te provjeravajte kako su ocijenjeni prodavači od kojih kupujete na stranicama kao što su Amazon i eBay); - Provjeravajte trajna plaćanja (prije nego što pošaljete podatke o svojoj kreditnoj kartici za plaćanje trajnih usluga preko interneta, saznajte kako možete prekinuti tu uslugu); - Mnogi internet trgovci će od vas tražiti da čuvaju vaše podatke o plaćanju (dobro razmislite prije nego što pristanete i upoznajte se sa svim rizicima koje takva odluka donosi); - Koristite kreditne kartice pri online kupovini (većina kreditnih kartica ima dobru politiku zaštite kupca. Ukoliko niste dobili ono što ste naručili, izdavatelj kreditne kartice će vam vratiti novce); - Provjerite je li prijenos podataka prikladno zaštićen (potražite ikonu lokota na URL traci te koristite HTTPS i SSL protokole kada pregledavate Internet); - Uvijek spremite sve dokumente vezane uz vaše on line kupnje (mogli biste ih trebati da utvrdite uvjete prodaje ili dokažete da ste platili robu, a ukoliko ne kupujete određeni proizvod ili uslugu, nemojte davati podatke o svojoj kreditnoj kartici); - Kada kupujete online od druge osobe, nemojte slati novac unaprijed (ako je moguće, dogovorite se da prvo dobijete robu, nemojte slati novce nikome koga ne poznajete, a ukoliko vam se netko obrati online i traži novac, razmislite biste li dali isti iznos novca nepoznatoj osobi koju sretnete na cesti); - Nikada nikome nemojte slati broj kartice, PIN ili druge podatke o kartici putem elektroničke pošte; - Izbjegavajte online kupovinu na stranicama koje ne koriste potpunu autentifikaciju (Verified by Visa/MasterCard Cesure Code) i nikada ne šaljite podatke o kartici u nekriptiranoj elektroničkoj pošti (neke online trgovine izvan Europe traže da im dostavite kopiju svoje kartice ili putovnice putem telefaxa kao jamstvo).