svjetski dan zaštite okolišta
Crne točke zagađenja skrivene su po Hrvatskoj, jedna i u Istri. Znate li gdje su?
Ilustracija (iStock)
Na Svjetski dan zaštite okoliša, Zelena akcija poručila je da je ključno da Hrvatska podrži prihvaćanje globalnog Sporazuma o plastici, u kontekstu gorućeg problema zagađenja plastikom, dok je Greenpeace naglasio važnost obnovljivih izvora energije, što su istaknuli i u WWF-u.
"Ambiciozni, globalni Sporazum o plastici uključuje pravno obvezujuće mjere za drastično smanjenje proizvodnje plastike, zabranu problematičnih kemikalija, ograničenja jednokratnih proizvoda te snažne mehanizme provedbe i financiranja temeljene na načelu 'zagađivač plaća'", rekla je Hini predsjednica Zelene akcije Dora Sivka.
Prema tom načelu, troškove otklanjanja ili smanjenja onečišćenja okoliša snosi onaj tko je odgovoran za izazivanje onečišćenja.
U Zelenoj akciji poručili su građanima da su njihove svakodnevne akcije smanjenja potrošnje plastike, ponovne uporabe i pravilnog odvajanja otpada iznimno važne jer su komplementarne sustavnoj promjeni temeljenoj na uštedi ograničenih Zemljinih resursa. Međutim, osim promjene navika, važna je i nužnost kolektivnog pritiska na sustav kako bi se riješili gorući problemi i takozvane "crne točke" u Hrvatskoj poput Poznanovca, Vrginmosta, Pazina, Gospića i mnogih drugih.
Tamo su, kaže predsjednica Zelene akcije, najveći problemi s uvozom i nepropisnim zbrinjavanjem plastičnog otpada, nedostatkom inspekcijskog nadzora i izostankom odgovornosti zagađivača.
"Te probleme mogu riješiti isključivo institucije. Stoga jedino kombinacijom individualnog i kolektivnog djelovanja te institucionalne odgovornosti možemo trajno zaustaviti zagađenje plastikom i osigurati održivu budućnost za sve", poručila je Dora Sivka.
Izvršni direktor Greenpeacea Hrvatska Zoran Tomić kazao je da na Svjetski dan zaštite okoliša žele naglasiti važnost obnovljivih izvora energije. Tim povodom predstavit će studiju "100 posto obnovljivo do 2030. - plan za zelenu tranziciju hrvatske elektroenergetike” koju je izradio stručni tim pod vodstvom profesora Gorana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Tomić: Plinski projekti i nuklearna energija nisu naša komparativna prednost
"Naša zemlja ima goleme potencijale, posebno za solarnu energiju. S 2500 sunčanih sati godišnje, Hrvatska bi mogla biti među vodećima u Europi po iskorištavanju sunčeve energije. Ipak, taj potencijal do sada nije dovoljno iskorišten. Vrijeme je da se to promijeni", kazao je Tomić Hini.
Naglasio je da je ključ za ostvarenje tog cilja u konsenzusu politike, struke i društva. "Hrvatska mora iskoristiti svoje komparativne prednosti, ali i osigurati da dobrobit društva uvijek bude ispred kratkoročnih interesa pojedinaca. Plinski projekti i nuklearna energija nisu niti naša komparativna prednost niti interes najšireg društva, obnovljivi izvori to svakako jesu", poručio je Tomić.
To pitanje, naglasio je, treba gledati i kao dio brze energetske tranzicije koja je nužna kako bismo spriječili još teže posljedice klimatske krize jer zelena tranzicija nije samo spašavanje klime ili ispunjavanje ciljeva EU, nego donosi i veću energetsku sigurnost i neovisnost, čišći zrak i vodu, zdravlje ljudi i okoliša.
Iz WWF-a Adrije također su poručili da je transformacija našeg energetskog sustava - jedna od četiri ključne promjene u korist očuvanja prirode.
Ukupni kapacitet obnovljive energije u svijetu udvostručio se u posljednjem desetljeću i zbog toga ne treba popustiti pritiscima da se cilj od 70 posto energije iz obnovljivih izvora do 2040. godine smanji, naglasili su.
Potrebno je, kažu, u idućih pet godina utrostručiti obnovljive izvore energije i udvostručiti energetsku učinkovitost.
"WWF zagovara prestanak izgradnje hidroelektrana, jer se tako štite slatkovodni sustavi, a tranziciju vidi prvenstveno u ubrzanju korištenja energije vjetra i sunca", poručila je Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji.
Zabrinjavajućim je ocijenila "pad u ambicijama" Hrvatske po pitanju obnovljivih izvora energije, budući da se Hrvatska, kako je ustvrdila, u posljednjih nekoliko godina sve više udaljava s puta za postizanje tranzicijskih ciljeva.
"Uzmemo li u obzir da gotovo tri milijarde ljudi na svijetu sagorijeva kerozin, ugljen ili neku drugu vrstu biomase te pridonosi onečišćenju zraka, uništavanju šuma i velikim emisijama CO2 u atmosferu, mi bismo mogli biti vodeći primjer u regiji", poručila je Mazzocco Drvar.
Piše: Marina Bujan
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
