Godine 2022. više od trećine liječnika u zemljama EU-a bilo je starije od 55 godina. U polovici članica taj je udio bio 40 posto ili više.
Zdravstvo pod pritiskom
Hrvatska dijeli europsku krizu starenja liječnika: Hoće li imati tko liječiti građane?
Ilustracija (Pexels)
Projekcije otkrivaju da se sve starija zdravstvena radna snaga bori da održi korak s stanovništvom EU-a koje brzo stari. I to je velik problem
Prema izvješću "Zdravlje na prvi pogled: Europa 2024.”, koje su zajedno objavili OECD i Europska komisija, više od trećine (35 posto) liječnika u EU bilo je starije od 55 godina.
U gotovo polovici zemalja situacija je ozbiljnija – gotovo svaki peti liječnik ima 65 ili više godina.
“Starenje liječničke radne snage, osobito u kombinaciji s kontinuiranim manjkom kadra i rastućim zdravstvenim potrebama, predstavlja ozbiljnu prijetnju održivosti zdravstvenih sustava u Europi,” izjavio je dr. Ole Johan Bakke, predsjednik Stalnog odbora europskih liječnika (CPME).
Udio liječnika starijih od 55 godina kreće se od 21 % u Rumunjskoj do 54 % u Bugarskoj i Italiji. Uključujući UK (podaci iz 2021.) i odabrane zemlje kandidate i EFTA članice, UK ima najniži udio – 14 %, a slijedi Turska s 15 %.
Razlike između Italije i UK objašnjavaju se dvama čimbenicima:
- Politikama vezanim uz specijalizaciju, koje su u Italiji godinama bile ograničene zbog manjka ulaganja i strateškog planiranja.
- Privlačnošću pojedinih zemalja za strane liječnike.
U Njemačkoj i Francuskoj udio liječnika starijih od 55 bio je blizu 50 % – 44 % odnosno 43 %.
Druge zemlje s udjelima od 40 % i više uključuju Latviju, Estoniju, Mađarsku, Belgiju, Češku, Litvu, Luksemburg, Poljsku i Cipar.
Sve nordijske zemlje imale su udjele ispod prosjeka EU-a, a Norveška i Finska posebno niske, s tek 24 % liječnika starijih od 55 godina.
U 11 zemalja EU, udio liječnika starijih od 65 godina bio je veći od 18 %, a u većini je prelazio 20 %. U Italiji je taj udio, prema Eurostatu, dosegao 27 %.
S druge strane, Malta ima najveći udio mladih liječnika (ispod 35 godina) – 46 %, a slijedi Rumunjska s 34 %.
Nijedna druga članica EU-a ne prelazi 30 % u ovoj kategoriji, osim Turske, koja ima 41 %.
U Italiji je taj udio samo 11 %, u Francuskoj 16 %, a u Njemačkoj 20 %.
Gaetan Lafortune, koordinator izvješća "Zdravlje na prvi pogled: Europa” i viši ekonomist OECD-a, ističe tri glavna razloga:
- Stope ulaska mladih liječnika – zemlje s ograničenim brojem mjesta na medicinskim fakultetima ili specijalizacijama teško nadoknađuju umirovljenja.
- Stope zadržavanja liječnika – loša ravnoteža privatnog i poslovnog života, administrativna opterećenja i niske plaće potiču mlade liječnike da emigriraju.
- Stope izlaska iz profesije – u nekim zemljama liječnici mogu raditi i nakon formalne dobi za umirovljenje, uz dodatne poticaje, dok druge države strogo primjenjuju dobne granice.
Spedicato iz FEMS-a naglašava kako se smanjuje privlačnost liječničke profesije zbog društvenih promjena i veće važnosti privatnog života.
Johan Bakke dodaje da put do punokvalificiranog liječnika traje 10 do 14 godina, a ranije političke odluke o smanjenju upisa na studije medicine sada se odražavaju kroz starenje kadra.
Spedicato zaključuje da se učinci ulaganja u medicinsko obrazovanje vide tek nakon više godina.
U gotovo svim zemljama, udio medicinskih sestara starijih od 55 manji je od udjela starijih liječnika.
Prosjek EU-a je 24 %, s nacionalnim udjelima od 10 % u Rumunjskoj do 39 % u Latviji.
U Italiji, taj udio iznosi samo 24 % kod sestara, za razliku od 54 % kod liječnika – najviši uz Bugarsku.
Izvješće navodi da je 20 zemalja EU-a prijavilo manjak liječnika 2022. i 2023., a 15 zemalja manjak medicinskih sestara, prenosi Euronews.
Ovaj nedostatak uzrokovan je „dvostrukim demografskim izazovom”: starenjem populacije i zdravstvenog kadra.
Godine 2022., omjer osoba starijih od 65 godina prema ukupnoj zaposlenosti u zdravstvu i socijali bio je 3,49, a do 2050. projicira se rast na 3,94 – što ukazuje na manji broj zdravstvenih djelatnika po starijoj osobi.
James Buchan iz Health Foundationa naglašava potrebu za planiranjem temeljenim na dokazima i dugoročnim projekcijama radne snage.
Povezane vijesti
- Kritična situacija: 400 tisuća građana ostalo bez liječnika obiteljske medicine, umirovljeni doktori se vraćaju na posao
- Sve je manje pacijenata, sve više liječnika. Gdje je zapelo s dostupnosti zdravstvene skrbi?
- Burnout, loše plaće, nedostatak opreme... Hrvatski doktori kronično nezadovoljni sustavom, što dalje?
Podijeli: Facebook Twiter
