KAD ĆE IZBORI?

Ništa od raspuštanja Sabora ove srijede. Nastavljaju se pregovori o koalicijama, ovo su dosad poznate kombinacije

| Autor: Dražen Ciglenečki
(Snimio Patrik Macek / Pixsell)

(Snimio Patrik Macek / Pixsell)


Sabor neće biti raspušten u srijedu. Nekidan je ministar Oleg Butković podsjećao novinare na to da je rujan krajnji zakonski rok za parlamentarne izbore i da su prošli održani tijekom ljeta 2020. Može to nešto značiti, ali i ne mora. U svakom slučaju, Sabor će raditi još određeno vrijeme, a HDZ nije ni odlučio o datumu raspuštanja.

Stoga su političke stranke lišene pritiska da se moraju brzo usuglasiti o načinu izlaska na izbore. A proces sklapanja koalicija gotovo je javan.

Nekad bi čelni ljudi SDP-a, HNS-a i IDS-a sjeli u restoran, dogovorili zajednički nastup na izborima i potom pozvali novinare kako bi ih izvijestili da je formirana alternativa HDZ-u. Svijet se od tada promijenio, politika i mediji drukčije funkcioniraju, dužnosnici najjačih stranaka svaki su dan suočeni s pitanjima o tome s kim (ne)će na izbore i iz njihovih se odgovora može puno toga doznati.

Deseti saziv Sabora, u kojem je kao i uvijek 151 zastupnik, završava s čak 24 stranke u svom sastavu. Zaista impresivna, rekordna brojka. I sve te stranke žele zadržati parlamentarni status, ni jedna se još nije pomirila s odlaskom u potpunu političku anonimnost. Ali, neće to sve i uspjeti.

Da ne idemo dalje u prošlost, u osmom i devetom saborskom sazivu bile su i stranke poput Bandić Milan 365, Demokrati, HDSSB, Neovisni za Hrvatsku, Živi zid, Snaga, Promijenimo Hrvatsku, HRID, koje danas više ni ne postoje ili samo vegetiraju. Takva će sudbina sigurno zadesiti i pojedine stranke saziva koji se neizbježno približava svom kraju. Može li, primjerice, na predstojećim izborima makar jedan zastupnički mandat osvojiti Pravedna Hrvatska, čiji predsjednik Milan Vrkljan mjesecima pluta između vlasti i opozicije?

Naravno, HDZ će imati zastupnike i u 11. sazivu i to vjerojatno najviše od svih stranaka. Od 2011. i HDZ se na izborima za Sabor natječe s koalicijom. Prvi put je uzeo Demokratski centar i Kerumovu Hrvatsku građansku stranku, a već na idućim izborima s HDZ-om je na listi Domoljubne koalicije bilo šest stranaka. Andrej Plenković ih 2016. nije sve htio, a HSP Ante Starčević ga je i odbio nezadovoljan izdašnošću njegove ponude.

SDP na mukama

Na prošlim izborima je HDZ imao uz sebe HSLS, HDS, i Marijanu Petir, a tako će i ostati. Svi su oni našli političku računicu u tom savezu i zato rijetko tko iz ovih opcija javno govori o predizbornoj suradnji. Tek nešto malo predsjednik HSLS-a Dario Hrebak. Uglavnom, Plenković će se dogovoriti sa svojim partnerima, nepoznanica tu skoro i nema.

Posve je suprotna situacija u HDZ-u suprotnom taboru. Na oporbenoj ljevici i centru malo se što zna. Osim da Možemo! ide sam na izbore.

Ta se stranka služi iznimno oštrom retorikom prema HDZ-u, ali joj smjena vlasti svejedno nije prioritet. Za Možemo! je vlast u kojoj bi SDP bio ključan čimbenik tek nešto manje loš ishod izbora od pobjede HDZ-a. Razlog je što Možemo! većinom ne upravljaju političari, koji po prirodi stvari moraju biti prilagodljivi, spremni na kompromise, nego aktivisti vođeni idejom radikalne transformacije društva. Oni maštaju o tome da će i u Hrvatskoj, kao što je 2021. u Zagrebu, Možemo! biti stožerna stranka, kojoj onda eventualni partneri ne bi mogli razvodnjavati političku agendu. Stav je Možemo! – ili sve ili ništa. Zato su i zatvorili vrata nacionalnoj koaliciji sa SDP-om. Čeka se prijedlog Možemo! o takozvanoj točkastoj koaliciji. U Možemo! su navodno otkrili da u većem dijelu izbornih jedinica njihove glasače SDP odbija od izlaska na biralište dok ih u njih tri, četiri stranka Peđe Grbina ne smeta.

Za petak je bila sazvana sjednica Vijeća Možemo!, na kojoj se trebalo raspravljati i o formuli točkaste koalicije, ali je ona otkazana neposredno prije početka. U međuvremenu SDP-ovci važu je li im političko-matematički isplativo okupiti široki savez lijevih i centrističkih stranaka, po uzoru na koaliciju Hrvatska raste, Narodnu koaliciju i Restart koaliciju. SDP nije bio daleko od odluke o samostalnom izbornom nastupu, a sada je već u razgovorima i s IDS-om, Fokusom, Narodnom strankom – reformisti i PGS-om.

Također i sa strankom Centar i HSS-om. No, to ne znači da će ta intenzivna komunikacija uroditi plodom. Između ostalog i zato što je SDP nekad bio bitno jači, pa mu nije bilo naročito teško biti velikodušan i podijeliti partnerima količinu mandata i iznad njihove realne snage, a sve u nastojanju da propadne što je moguće manje glasova birača koji pripadaju lijevo-liberalnom spektru.

Most i DP

Ako SDP neće nastaviti tu tradiciju širokih koalicija, ograničit će se na slaganje liste na kojoj bi mogli biti kandidati poput Anke Mrak Taritaš, Dalije Orešković i Bojana Glavaševića. Tu je posebno zanimljiv put bivšeg SDP-ovog zastupnika Glavaševića, koji se 2020. priključio Možemo!, ali nije oduševljen njihovom političkom nefleksibilnošću. IDS, Fokus, Narodna stranka – reformisti i PGS već imaju vlastiti blok, s kojim će na izbore ako izostane dogovor sa SDP-om. HSS i Socijaldemokrati su u platformi Naša Hrvatska, koju Krešo Beljak drži u rezervi za slučaj da mu se izjalovi novi aranžman sa SDP-om.

I na opozicijskoj desnici se javno nude i odbacuju koalicije. Domovinski pokret je iznimno zainteresiran za suradnju s Mostom. Unatoč hladnim, pa i uvredljivim reakcijama iz Mosta, predsjednik DP-a Ivan Penava i dalje poziva Božu Petrova, Nikolu Grmoju i ostale da mu se pridruže. Ali, velika je tu prepreka oprečno stajalište dvije stranke o tome s kim ići u vlast.

Domovinski pokret ne želi niti može biti u Vladi s ljevicom te mu je jedina opcija HDZ. Most se, pak, obostrano ne podnosi s HDZ-om. Koalicija nakon izbora sa SDP-om je Mostu prihvatljiva, a ni socijaldemokratima ona nije odbojna. Stoga bi iznenađenje predstavljalo popuštanje Mosta na Penavino uporno nagovaranje.

HSU bi sreću mogao potražiti kod Plenkovića

Ponajviše intrigira što će u sljedećim mjesecima učiniti HSU, koji sada uopće nema svog zastupnika, ali prima iz državnog proračuna novac za mandat Silvana Hrelje. On je u Sabor ušao na listi Restart koalicije, pa se naknadno prebacio HDZ-u. HSU je u Saboru prisutan od 2003., od izbora 2011. zahvaljujući koaliciji sa SDP-om. Kako su HSU-ovci Kažimir Varda i Hrelja u devetom i desetom sazivu pretrčali HDZ-u, jasno je da je SDP prekrižio ovu stranku. Hoće li predsjednik HSU-a Veselko Gabričević političku sreću potražiti kod premijera Plenkovića, kojem je Hrelja i danas čvrst oslonac u Saboru? Mogla bi ta kombinacija biti korisna i za HSU i za HDZ.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of