Ilustracij (snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
Privatni smještaj čini najveći udio u broju turističkih kreveta u Hrvatskoj. Sve veći broj turističkih gradova suočava se s prevelikim gužvama koje ne odgovaraju ni domaćem stanovništvu, ali ni turistima, prenosi tportal.
No iako je u Hrvatskoj sve manji broj stanovnika, stanova je sve više. Samo u 2021. registrirano je 12,500 novih stanova, a od 2011. do 2021.113,000. Stoga ne čudi ni apartmanizacija hrvatskog turizma, piše Novi list.
No, mnogi od tih apartmana nisu nigdje registrirani, a dio spada u nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice u kojima se može ugostiti i do 20 prijatelja, što je onda potrebno i prijaviti lokalnim turističkim zajednicama. Taj dio nekretnina država vrlo teško može nadzirati, a dodatan izazov je i činjenica da sve veći broj stranaca kupuju nekretnine u Hrvatskoj.
Lokalni iznajmljivači se nerijetko bune jer sve više stranaca bez ikakve kontrole iznajmljuje apartmane, a usto i pumpaju cijene nekretnina, posebice na Jadranu. Podaci iz Porezne pokazuju kako se još uvijek daleko najveći broj kupoprodaja nekretnina odnosi na hrvatske građane, no kupuju i stranci. Lani je konkretno u Poreznoj registrirano oko 136.000 kupoprodaja nekretnina, od čega su hrvatski državljani bili kupci za123.000 nekretnina.
26. siječnja 2023. godine evidentirano je ukupno 5.050 nerezidenata – obveznika dohotka od imovine s osnove iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova. Dakle, stranaca koji se legalno bave iznajmljivanjem je vrlo malo u odnosu na to koliko ih ima nekretnine u našoj zemlji.
Što se tiče država čiji građani najviše kupuju nekretnine u Hrvatskoj, uvjerljivo prvo i drugo mjesto drže Njemačka i Slovenija. Tako su Nijemci samo lani kupili oko 3.600 nekretnina, u 2021. oko 2.600, a 2020. oko 1.500 nekretnina. Na drugom mjestu su lani bili Slovenci s oko 3.300 kupljenih nekretnina, a slijede ih Austrijanci, Česi i Slovaci.