Središnje banke diljem svijeta kupile su u veljači neto 19 tona zlata, signalizirajući oporavak potražnje nakon slabog početka godine, pokazalo je u četvrtak izvješće udruge rudarskih kompanija WGC.

U veljači su tako banke neto kupile tri puta više zlata nego u siječnju, prema podacima WGC-a.

Tempo kupnji bio je ipak znatno slabiji nego prošle godine, kad su mjesečno u prosjeku neto kupovale 26 tona.

U prva dva ovogodišnja mjeseca središnje banke neto su nabavile 25 tona zlata, točno upola manje nego u istom lanjskom razdoblju, ističu iz WGC-a.

Najaktivniji kupac u veljači je ponovno bila poljska središnja banka, koja je rezervama dodala 20 tona, najviše istog lanjskog mjeseca, kad je bila kupila 29 tona.

Time su ukupne poljske zalihe zlata sada dosegnule 570 tona, uz udio od 31 posto u ukupnim rezervama i planirano povećanje do 700 tona, citira WGC najavu guvernera Adama Glapinskog.

Nedavno je pak Glapinski predložio i da Poljska eventualnom prodajom zlatnih rezervi prikupi 13 milijardi dolara za financiranje potrošnje na obranu, istaknuvši da je cilj plana "ostvariti dobit, a zatim otkupiti zlato", prenosi WGC, uz napomenu da pojedinosti još nisu jasne.

Među vodećim je kupcima u veljači bio i Uzbekistan, čija je središnja banka u veljači kupila osam tona zlata. Od početka godine rezerve je popunila sa 16 tona plemenitog metala, na 407 tona, odnosno 88 posto ukupnih rezervi.

Češka središnja banka dodala je pak u rezerve dvije tone zlata, produživši neto mjesečne kupnje na čak tri godine.

Dvije tone kupila je i malezijska središnja banka, dok su Kina i Kambodža nabavile po jednu.

Kineske zlatne rezerve dosegnule su tako 2.308 tona, odnosno 10 posto ukupnih rezervi, pokazali su podaci WGC-a.

Neto prodavatelji zlata bile su pak turska i ruska središnja banka, koje su prodale osam, odnosno šest tona tog plemenitog metala.

Neto smanjene turske zlatne rezerve odražavaju, kako se čini, manju vrijednost portfelja ministarstva financija, a ne središnje banke, napominju u WGC-u. No, turska središnja banka bila je u ožujku izuzetno aktivna i, prema procjenama WGC-a, koristila je oko 50 tona zlatnih rezervi za potrebe likvidnosti i pozicija u stranim valutama, stoji u izvješću.

Značajan dio tih transakcija odnosi se na terminske ugovore zamjene zlata za valutne rezereve, što znači da će se po dospijeću "zlato vratiti u turske rezerve", citira WGC riječi guvernera turske banke Fatiha Karahana.

Zlatu kao strateškoj imovini sve se više okreću i afričke središnje banke, napominje WGC, istaknuvši osobito Ugandu koja je nacionalni program nabave zlata pokrenula prije dvije godine, a aktivnu kupnju započela u ožujku 2026.

Slične namjere signalizirala je i kenijska središnja banka početkom veljače, stoji u izvješću.

Povezane vijesti

• Središnje banke preferiraju u rezervama zlato - anketa
• Središnje banke u rujnu neto kupile 39 tona zlata, najviše od početka godine
• Središnje banke kupile najviše zlata ove godine – prednjače Poljska i Brazil