ANALIZA

Ide li Hrvatska prema recesiji? Izvoz i uvoz padaju nam već tri kvartala uzastopno i to unatoč inflaciji

| Autor: Jagoda Marić
(Snimio Vedran Karuza / Novi list)

(Snimio Vedran Karuza / Novi list)


Turizam je Hrvatskoj ove godine donio očekivano povećanje inozemnih prihoda, ali s druge strane vrijednost robnog izvoza, kad se gledaju kvartalni podaci, pada još od posljednjeg tromjesečja prošle godine, a raste i minus što ga Hrvatska ima u robnoj razmjeni sa svijetom.

Uz, to prva tri mjeseca primjene Zakona o trgovini kojom je zabranjen rad trgovina nedjeljom, pokazuju da su kretanja po pitanju prihoda u trgovini, potpuno ista kao i u prvom polugodištu kad su trgovine radile svaku nedjelju. Sve to pokazuju podaci Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci za prvo polugodište, među ostalima izvozu i uvozu roba i usluga, ali i informacije Porezne uprave o fiskaliziranim računima za prvih devet mjeseci ove godine.

Već tri kvartala, u odnosno na isto razdolje u prethodnoj godini, u Hrvatskoj pada vrijednost i robnog izvoza i robnog uvoza, unatoč inflaciji i rastu cijena, što jasno sugerira da već od jeseni prošle godine usporavaju gospodarske aktivnosti i da Hrvatska moguće ide prema recesiji.

Loše prognoze

U drugom tromjesečju ove godine, prema informaciji HNB-a, vrijednost robnog izvoza bila je 4,7 milijardi eura i manja je za 453 milijuna eura, odnosno za gotovo deset posto u odnosu na isti kvartal prošle godine. Kad se gleda cijelo prvo polugodište, hrvatski je izvoz nekoliko desetak milijuna eura veći nego lani i to zahvaljujući tome što je u prva tri mjeseca bilježio rast. U drugom tromjesečju pala je i vrijednost izvoza, ali je taj pad blaži oko 3,5 posto, pa je u drugom kvartalu Hrvatska ostvarila minus u robnoj razmjeni sa svijetom koji je veći od onoga što je sama izvezla, što znači da je prihod od izvoza bio upola manji od vrijednosti robnog uvoza. Dio pada vrijednosti u robnoj razmjeni s inozemstvom moglo bi se tumačiti padom cijena energenata, ali s obzirom na to da je Hrvatska puno veći uvoznik nego izvoznik energije, a uvoz je ipak sporije padao, jasno je da stabiliziranje cijena energenata nije glavni razlog trenda pada izvoza.

Kretanje u glavnim hrvatskim izvoznim tržištima Njemačkoj i Italiji, već je donijelo očekivanu posljedicu, usporavanje hrvatske industrije što prema kraju godine, možda već u trećem i četvrtom kvartalu najavljuje recesiju, koju su već projicirali pojedini analitičari.

I dok je vrijednost izvoza u drugom kvartalu pala za desetinu u odnosu na isto razdoblje prošle godine turizam je u istom tromjesečju donio prihode koji su 18,4 posto veći nego u istom tromjesečju prošle godine. Prihod od turizma je u trećem kvartalu bio 3,18 milijardi eura i to je čak 800 milijuna eura više nego u istom razdoblju 2019. godine, koja se često uzima kao ona prema kojoj se, prije korona -mjera, računa uspjeh u turističkoj djelatnosti.

U prvom polugodištu ove godine ukupan je inozemni prihod od turizma bio 3,85 milijardi eura, što je 687 milijuna eura, odnosno 21,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Žilava trgovina

Da se rast turističkih prihoda nastavio i u trećem polugodištu, odnosno u špici sezone, ali i u rujnu, pokazuju podaci iz sustava fiskalizacije što ih je jučer obavilo Ministarstvo financija. Tako je u djelatnosti smještaja i usluživanja hrane u sustavu fiskalizacije zabilježena vrijednost računa od 5,347 milijarde eura što je milijardu eura, odnosno 23,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Pojačani prihodi nastavili su se u toj djelatnosti i u rujnu, pa je ove godine ukupan prihod u prošlom mjesecu bio 715 milijuna eura što je za 25,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

U rujnu je vrijednost fiskaliziranih računa porasla za 14,18 posto, što pokazuje kako zabrana rada trgovina nedjeljom nije utjecala na pad prometa u trgovini kako su to najavljivali protivnici te Vladine odluke. Njezina je primjena počela 1. srpnja, s time da su 16 nedjelja koliko mogu godišnje biti otvoreni, trgovci ove godine mogli iskoristiti u drugoj polovini godine.

Kad se samo gleda vrijeme od kada su trgovine zatvorene nedjeljom, u tom je periodu sustav fiskalizacije zabilježio 4,3 milijuna računa manje, što znači da se broj računa smanjio za 1,2 posto. No, promet je u ta tri mjeseca bio 5,543 milijarde eura, što je 728 milijuna eura, odnosno gotovo 15,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Potpuno isto kretanje prometa u trgovini na malo, u što nije uključena trgovina motornim vozilima, zabilježeno je i u prvom polugodištu, kada su trgovine mogle biti otvorene i nedjeljom. U prvih šest mjeseci promet u trgovini na malo, prema sustavu fiskalizacije bio je 8,34 milijarde eura, što je 1,22 milijarde eura, odnosno 15,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Visok rast vrijednosti fiskalnih računa

U devet mjeseci ove godine u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane preko fiskalnih računa prikazan je prihod nešto veći od tri milijarde eura, što je rast veći od pola milijarde eura odnosno za više od 23 posto. Kad je u pitanju smještaj ove su godine u devet mjeseci fiskalni računi bili ukupno vrijedni 2,322 milijarde eura, odnosno zabilježen je rast vrijednosti tih računa za 24,6 posto. Dvoznamenkast ali ipak manji rast zabilježen je i u trgovini na malo i u razdoblju od siječnja do rujna vrijednost fiskaliziranih računa veća je za 15,4 posto. U devet mjeseci trgovina na malo prikazala je kroz sustav fiskalizacije promet od 13,887 milijardi eura, što je 1,8 milijardi eura više nego lani.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater