U Puli izvedeno remek-djelo Igora Stravinskog na istrovenetskom, publika nije skrivala oduševljenje

Svjetski, a istodobno lokalno. Specifično te ujedno i univerzalno. Snažno, moćno i dojmljivo.

- Nismo niti svjesni što tu imamo, kazao je jedan od gledatelja nakon izvedbe Istarskog komornog orkestra koji u sklopu svoje druge koncertne sezone je predstavio djelo "Storia de un soldato", kojeg je za ovu prigodu na istrovenetski dijalekt prevela Giulia Dussich.

"L'Histoire du soldat" (Priča o vojniku) Igora Stravinskog, djelo nastalo 1918. godine na jedinstven način spaja glazbu, kazalište i pripovijedanje. Radnja prati vojnika koji prodaje svoju violinu vragu u zamjenu za bogatstvo, otvarajući pitanja ljudskih želja, iskušenja i cijene sreće.

Stravinski je djelo napisao za sedam instrumentalista i glumca, stvarajući osebujan glazbeni svijet u kojem se isprepliću elementi klasične glazbe, jazza i popularnih plesnih ritmova.

Upravo je sve to mogla vidjeti publika u petak navečer u Zajednici Talijana. Čuti onaj istrovenetski koji se koristi danas, ali koji se koristio i desetljećima unazad, upiti svu njegovu specifičnost u naraciji koja se izvrsno stopila s glazbom i u scenografiji koja je, uz pripovjedača, kazivala priču. Narativno, glazbeno, uz puno emocija. Univerzalne poruke, a posebice je bio zanimljiv spoj glazbe, gdje je klasika, kao temelj i osnova, obuhvatila i neke druge dimenzije, što su izvrsni glazbenici vrlo dobro i snažno dočarali.

U izvedbi je sudjelovao glumac Niko Korenika, te glazbenici Istarskog komornog orkestra pod ravnanjem Petra Matoševića. Režiju potpisuje Giulia Dussich. Glazbenika je, kao u originalu, bilo sedam.

Iako na prvi pogled možda spoj klasike i dijalekta, te klasike koja ide korak dalje se može učiniti neobičnim, i više nego dobro su se svi ti elementi spojili i stvorili kompaktnu cjelinu.

Istrovenetski ima tu mekoću, ali i mogućnost pripovijedanja na vrlo snažan način.

Ovo je djelo po sebi posebno spajajući dramu, glazbu i ples u jedinstven interdisciplinarni teatar.

Originalni tekst (libreto) napisao je švicarski pisac Charles-Ferdinand Ramuz, a djelo je premijerno izvedeno u Lausannei 1918. godine.

Što se samoga prijevoda tiče, prevoditi takva djela, književno-umjetnička, znači biti i su-kreator, to je više od prijevoda, posebice zbog sjajnog ritma, dinamike i pristupa.

Povezane vijesti

• Istarski komorni orkestar otvorio novu sezonu u Petrapilosi, nastavak slijedi u Bujama
• Petra B. Blašković proglašena najboljom glumicom na festivalu u Italiji
• Istarski komorni orkestar napunio MMC djelima Stefana Rote, večeras nastupa u pulskom Circolu