Koncert

1001 NOĆ: Od polke i valcera do Rusije pa sve do Finske

Sugestivnog naslova "1001 noć", uz vodstvo karizmatičnog dirigenta Valentina Egela, ovaj je koncert prisutnu publiku, koja je bila naprosto oduševljena izvedbom, poveo šetnjom kroz nešto drukčiji repertoar. Bilo je tu, dakako, i valcera i polki, ali i skladbi skandinavskih i autora sa sjevera, sve to uz vrsne glazbenike i koncert-majstore Antona Kyrylova i Ivana Grazianija

| Autor: Vanesa BEGIĆ


Jedan od najboljih novogodišnjih koncerata u pulskoj kazališnoj kući - premda su svi oni Riječkog simfonijskog orkestra Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca izvrsni, održan je u četvrtak navečer.

Sugestivnog naslova "1001 noć", uz vodstvo karizmatičnog dirigenta Valentina Egela, ovaj je koncert prisutnu publiku, koja je bila naprosto oduševljena izvedbom, poveo šetnjom kroz nešto drukčiji repertoar. Bilo je tu, dakako, i valcera i polki, ali i skladbi skandinavskih i autora sa sjevera, sve to uz vrsne glazbenike i koncert-majstore Antona Kyrylova i Ivana Grazianija.

Finska saga

Bio je to ujedno i posljednji ovogodišnji program u pulskoj kazališnoj kući.

Počelo je djelom Jeana Sibeliusa "En Saga", a znamo i kako je skandinavska literatura bogata tim motivima saga i priča.

Ovaj finski kompozitor iz kasnog perioda romantizma donekle je nadahnut i duhom Wagnera, ali su dugotrajniji utjecaj na njegovu glazbu ostavili kompozitori poput Brucknera i Petara Iljiča Čajkovskog. Putovanje tom finskom pričom bila je prilika za orkestar da predstavi gusto glazbeno tkivo na vrlo uvjerljiv način, vrlo dopadljivo publici.

(Snimio Danilo Memedović)

Potom je uslijedio ne toliko u nas izvođen danski skladatelj Carl Nielsen s djelom "Aladdin – suita op. 34" i stavci "Orijentalni marš", "Tržnica u Ispahanu" i "Afrički ples", gdje dolazi do izražaja šaroliki spektar glazbenog ugođaja budući da ova glazba potiče na introspektivno putovanje dušom.

"Polovjetski plesovi" iz čuvene opere "Knez Igor" Aleksandra Borodina, što uvijek zvuči vrlo moćno, snažno, upečatljivo, označili su kraj prvoga dijela koncerta.

U drugom dijelu, notu egzotičnosti unutar klasike dala je simfonijska suita "Šeherezada" Nikolaja Rimski Korsakova, i to posebno sa stavcima "More i Sinbadov brod".

Polke i valceri

Kao skladatelj, Rimski Korsakov je pobornik ruskog nacionalnog stila 19. stoljeća, te sjedinio je rusko nasljeđe sa zapadnjačkim utjecajima. Inspirirao se najčešće ruskom tematikom, zatim onom istočnjačkom te primjenjivao je elemente ruske narodne i crkvene glazbe. U svojim je djelima kreirao čudesan svijet, a upravo ta simbioza mašte, odnosno fantazije, romantike uz dozu nečeg veselijeg, ali i uz mrvicu tajanstvenosti čini glazbeni tekst ovoga djela.

(Snimio Danilo Memedović)

Preludij za prvi čin Wagnerovog "Lohengrina" uveo je posjetitelje u novo putovanje glazbenim prostranstvima. Wagner se prvo razvio kao književnik, pa tek onda kao glazbenik, te je preko drame došao do glazbe, što je utjecalo na njegovu kasniju reformu opere i rad na jedinstvu drame i glazbe.

I za kraj bila su tu djela Johanna Straussa mlađeg "Egipatski marš", "Tisuću i jedna noć", "Trič-trač polka", "Ruže s juga" i "Pod gromovima i munjama".

Nije mogao izostati niti "Radetzky-Marsch", sve uz ovacije zadovoljne publike.

(Snimio Danilo Memedović)(Snimio Danilo Memedović)(Snimio Danilo Memedović)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum