Koliko puta ste se zimi uhvatili za radijator uz komentar da je "nekako hladno", a ljeti posegnuli za klimom jer se u stanu "ne da disati"? Rasprave o idealnoj temperaturi doma gotovo su jednako česte kao i promjene vremena u Istri. No, za razliku od prognoze, ovdje znanost ima prilično jasne odgovore.

Nema jedne brojke za sve

Stručnjaci iz područja medicine, ergonomije i spavanja slažu se u jednom: idealna temperatura ne postoji kao jedna univerzalna vrijednost. Ugoda ovisi o više faktora – aktivnosti, odjeći, dobi, ali i o vlazi zraka.

Ipak, postoje rasponi u kojima se većina ljudi osjeća najbolje i u kojima tijelo troši najmanje energije na prilagodbu.

Dnevni boravak: umjereno i stabilno

Za prostor u kojem boravimo najveći dio dana, preporučena temperatura iznosi 20 do 22 stupnja. U tom rasponu organizam funkcionira optimalno, koncentracija je bolja, a umor manji. Sve iznad toga donosi osjećaj tromosti, a ispod toga pojačan osjećaj hladnoće, osobito u vlažnim krajevima.

Spavaća soba: hladnije znači bolje

Iako se mnogima čini nelogično, znanstvena istraživanja potvrđuju da je za kvalitetan san idealna temperatura između 17 i 19 stupnjeva. Tijekom spavanja tjelesna se temperatura prirodno snižava, a pretopla prostorija remeti taj proces, što može dovesti do nemirnog sna i češćeg buđenja.

Kupaonica: toplina po potrebi

Kupaonica je iznimka – ondje se preporučuje 22 do 24 stupnja, ali samo dok se koristi. Stalno zagrijavanje tog prostora nije nužno i često je energetski neopravdano.

Zašto je u Istri sve "drugačije"

Istra ima jednu specifičnost koju svi dobro poznajemo – visoku vlagu zraka, osobito zimi. Upravo zbog toga ista temperatura u Istri često se osjeća hladnije nego u suhim kontinentalnim krajevima.

Primjerice, 20 stupnjeva u suhom zraku mnogima je sasvim ugodno, dok u vlažnom prostoru stvara osjećaj prodorne hladnoće. Zato se u istarskim domovima zimi često cilja nešto viša vrijednost, oko 21 ili 22 stupnja, dok je ljeti razumno ne spuštati temperaturu ispod 25 ili 26 stupnjeva, kako bi se izbjegao temperaturni šok pri izlasku van.

Vlaga – tihi krivac

Idealna relativna vlaga zraka kreće se između 40 i 60 posto. U Istri zimi često prelazi 70 posto, što pojačava osjećaj hladnoće, pogoduje stvaranju plijesni i opterećuje dišne putove.

Zato rješenje nije uvijek jače grijanje. Često je učinkovitije kratko i intenzivno provjetravanje, nekoliko puta dnevno, kako bi se smanjila vlaga i poboljšala kvaliteta zraka.

Najčešće pogreške u kućanstvima

Stručnjaci upozoravaju na nekoliko navika koje se redovito ponavljaju:

• pregrijavanje prostora zimi na 24 ili više stupnjeva
• hlađenje ljeti ispod 22 stupnja
• ista temperatura danju i noću
• zanemarivanje vlage zraka

Takve prakse dugoročno mogu dovesti do lošijeg sna, umora, suhih sluznica i češćih respiratornih tegoba.

Zaključak za istarski dom

Ako se traži jednostavno pravilo koje vrijedi za većinu kućanstava u Istri:

• danju 21–22 stupnja
• noću 18–19 stupnjeva
• ljeti ne ispod 25 stupnjeva
• uz redovito provjetravanje

Ako vam je i tada neugodno, problem često nije u termostatu, nego u zraku koji udišete.

A to je, složit će se mnogi, tema kojoj vrijedi posvetiti malo više pažnje.

Povezane vijesti

• Dva Labinjana, prvi Istrijani zaraženi koronavirusom, USKORO IDU DOMA!
• Zgrada Bundestaga smanjuje grijanje i hlađenje zbog štednje energije
• Ljudski kapital je temelj zdravstvenog i socijalnog sustava