lifestyle
recepti
automoto
film
gastro
glazba
dom
moda i stil
showbizz
svijet zivotinja
tehnologija
zanimljivosti
zdravlje i fitness
znanost
putovanja
more i nautika
Smrtonosna vožnja
Tragične nesreće posljedica su svakodnevnog kršenja propisa: Sedam nužnih mjera za sigurniji promet
Ilustracija (PU istarska)
Jučerašnju tragičnu nesreću na državnoj cesti D8 kod Dubrovnika izazvao je 35-godišnjak na motociklu, pretječući u zavoju, preko pune linije (!), skup vozila (teretno i priključno vozilo). Pritom je višestruko prekršio Zakon o sigurnosti prometa na cestama:
čl. 12. st. 4: nepoštivanje ograničenja, zabrana i obveza izraženih postavljenim prometnim znakovima
čl. 51. st. 1: neprilagodba brzine uvjetima,
čl. 72. st. 1: pretjecanje u zavoju kad je preglednost ceste nedovoljna,
Istraga će pokazati je li pritom i prekoračio dopuštenu brzinu (čl. 54.).
Dobro je poznato (vjerojatno svima osim policiji) da je svaki vozač bržeg motocikla u svakoj vožnji u jednom ili više prekršaja: prekoračenju brzine (čl. 53. u naselju ili čl. 54. izvan naselja) i neprilagođenoj brzini (čl. 51. st. 1), a često i u pretjecanju preko pune linije (čl. 12. st. 4) i pretjecanju u zavoju (čl. 72. st. 1). Zašto je to tako? Zato što motociklisti dobro znaju da je mala vjerojatnost da će za namjerno i brutalno kršenje prometnih propisa biti evidentirani i kažnjeni!
To je potvrdila jučerašnja tragična prometna nesreća kod Dubrovnika. Koliko puta je dosada, po istom obrascu, stradali motociklist radio serije prometnih prekršaja, koji nisu bili ni evidentirani niti sankcionirani?!
Isto bi bilo i jučer, da krajnje neodgovornom i protupropisnom vožnjom nije skrivio tragičnu prometnu nesreću, u kojoj je nažalost izgubio život. Nastavio bi po istom obrascu: bezobzirno krši prometne propise – nema sankcija – vozi i juri dalje…
Kako motociklisti voze, posebice ljeti, moglo bi biti još više stradalih, premde i sada, među poginulima u prometnim nesrećama sudjeluju s čak 20 posto! Apsurd je tim veći, jer, razmjerno broju prevezenih osoba i prijeđenih kilometara, u prometu sudjeluju tek s oko 1 posto.
Tome treba stati na kraj. Policija bi trebala početi ozbiljnije obuzdavati i kažnjavati teške brzinske prekršaje motociklista, pretjecanja preko pune linije, obijesnu vožnju…, a usto bi se dodatnim i progresivnim premijama obveznog osiguranja za rizične okolnosti (vozač-vozilo-prometnica) demotivirale nerazumne i pogibeljne jurnjave na dva kotača.
Zbog toga bi trebalo uvesti sljedeće mjere:
1. Intenzivirati kontrole poštivanja prometnih propisa i nošenja kompletne zaštitne opreme, postavljanjem radarskih kamera i policijskih patrola sa specijaliziranom opremom i postupcima za hvatanje i zaustavljanje prebrzih motociklista. Uvesti kontrole dronovima
2. Pravo prvenstva prolaza oduzima se vozaču motocikla koji počini prekršaj po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama čl. 54. st. 2 ili kazneno djelo Obijesna vožnja, Kazneni zakon, čl. 226.
3. Kaznu za skrivanje ili uklanjanje registarske pločice, u svrhu onemogućavanja njenog snimanja policijskim uređajima s 30 (!) povećati na 1000 eura, u ponovljenom slučaju kažnjavati oduzimanjem motocikla, bez obzira tko je vlasnik i oduzimanjem vozačke dozvole.
4. U Kazneni zakon uvesti članak koji bi definirao najteže, izravno pogibeljne prometne prekršaje- ‘ubojstvo u pokušaju u cestovnom prometu’. To bi se odnosilo na prekoračenje brzine za više od 100 km/h, prolazak kroz crveno svjetlo punom brzinom, pretjecanje kolone uz prekoračenje brzine za više od 50 km/h, prolazak preko zebre uz prekoračenje brzine za više od 50 km/h… Kazna treba biti tri do osam godina zatvora, novčana kazna 3000 do 8000 eura, poništavanjem vozačke dozvole i doživotna zabrana polaganja vozačkog ispita te trajno oduzimanje vozila, neovisno o tome tko je vlasnik.
5. Za motocikliste do 24 godine treba uvesti odredbu Mladi vozač, s ograničenjem snage motora na 50 kW (68 KS), privremenom vozačkom dozvolom (trajna bi se izdavala nakon 24. godine ako ne bi skupili 6 kaznenih bodova) i nultu toleranciju na alkohol.
6. Na cestama u naselju, gdje se često vozi previsokom i neprilagođenom brzinom, treba postaviti uspornike, poprečne vibracijske trake, a pred pješačkim prijelazima i klasične.
7. Za snažne motocikle treba uvesti malus na osiguranje od autoodgovornosti: 50 posto za snažnije od 50 kW (68 KS), 75 posto za snažnije od 75 kW (102 KS) i 100 posto za snažnije od 100 kW (136 KS)
Vožnja na motociklu je 20 puta pogibeljnija nego u automobilu
Koliko su vozači i suvozači na motociklima ugroženiji od onih na četiri kotača pokazuje usporedba njihovog udjela u prometu i stradavanjima. Ako se uračunaju ukupno prevezene osobe i ukopno prijeđeni kilometri, promet na dva kotača sudjeluje tek s oko jedan posto, a stradalih je gotovo petina. Dakle vožnja na dva kotača nije 20 posto, nego 20 puta rizičnija! O tome svjedočimo svakodnevno.
Sve što je rizično na četiri kotača, višestruko je opasnije na dva. Dodir među automobilima često završava bez većih posljedica, a svaki dodir s motociklom u vožnji može završiti tragično. Motociklisti su neusporedivo izloženiji rizicima skliske ceste, a pogibeljno može biti i malo šljunka. Iako lakše izbjegavaju frontalni sudar, to je manje važno od prethodnoga.
