Vratite se iz trgovine ili s tržnice s punim vrećicama voća i povrća, a onda slijedi pitanje o kojem često ni ne razmišljamo – ide li sve u hladnjak?

Navika je mnogih gotovo automatski spremiti većinu svježih namirnica u ladice hladnjaka. Niske temperature doista mogu usporiti kvarenje brojnih vrsta voća i povrća, ali to ne znači da su najbolje rješenje baš za svaku namirnicu.

Rajčice, primjerice, imaju drugačije potrebe od lisnate salate, dok krumpir i luk u hladnjaku uglavnom nemaju što tražiti. Kod nekih namirnica važno je i jesu li već potpuno zrele.

Pravilnim čuvanjem možete smanjiti bacanje hrane, ali i sačuvati okus i teksturu namirnica.

Rajčice prvo ostavite izvan hladnjaka

Rajčice su jedan od najboljih primjera namirnice koju često prerano spremamo u hladnjak.

Ako još nisu potpuno zrele, ostavite ih na sobnoj temperaturi, dalje od izravnog sunca, kako bi nastavile sazrijevati. Niska temperatura može utjecati na njihovu aromu i teksturu.

Potpuno zrele rajčice koje nećete pojesti uskoro možete staviti u hladnjak kako biste usporili njihovo propadanje. Prije jela izvadite ih nešto ranije i pustite da se približe sobnoj temperaturi kako bi njihov okus ponovno bolje došao do izražaja.

FOTO: iStock

Krastavci vole svježinu, ali su osjetljivi na hladnoću

Krastavci su pomalo nezgodni. Na sobnoj temperaturi neće dugo ostati svježi, ali ni vrlo hladni uvjeti nisu idealni za njih.

Kod duljeg izlaganja preniskim temperaturama mogu se pojaviti vodenaste površine, udubljenja i brže propadanje.

Ako ih planirate brzo pojesti, mogu kratko ostati na hladnijem dijelu kuhinjskog pulta. Za dulje čuvanje praktičniji je hladnjak, ali smjestite ih u njegov topliji dio, dalje od najhladnijih zona.

Nemojte ih prati prije spremanja. Višak vlage može ubrzati propadanje pa ih operite neposredno prije upotrebe.

Limun će dulje trajati u hladnjaku

Zdjela puna limuna izgleda lijepo na kuhinjskom pultu, a ako ih često koristite, ondje ih možete držati nekoliko dana.

Želite li im, međutim, produljiti svježinu, hladnjak je bolji izbor. U njemu će znatno sporije gubiti vlagu i ostati čvrsti dulje nego na sobnoj temperaturi. Isto pravilo možete primijeniti i na limete te druge citruse koje ne planirate potrošiti u kratkom roku.

Krumpir ne pripada u hladnjak

Krumpiru treba hladno, tamno, suho i dobro prozračeno mjesto, ali hladnjak nije idealno rješenje.  Preniska temperatura može potaknuti pretvaranje škroba u šećere i tako utjecati na okus te ponašanje krumpira tijekom pripreme.

Čuvajte ga u smočnici, podrumu ili drugom tamnom i prozračnom prostoru. Izbjegavajte zatvorene plastične vrećice jer zadržavaju vlagu. Papirnata vrećica, košara ili mrežasta vreća puno su bolji izbor.

Luk također voli tamno i prozračno mjesto

Cijele glavice luka najbolje je čuvati izvan hladnjaka, na suhom, tamnom i dobro prozračenom mjestu. Vlaga u hladnjaku može negativno utjecati na njegovu teksturu i ubrzati propadanje.

Jednom kada luk prerežete, situacija se mijenja. Ostatak spremite u zatvorenu posudu u hladnjak i potrošite u razumnom roku. I još jedno korisno pravilo: krumpir i luk nemojte držati zajedno. Plinovi i vlaga koje otpuštaju mogu ubrzati njihovo međusobno propadanje.

Banane ostavite na sobnoj temperaturi

Banane najbolje sazrijevaju izvan hladnjaka. Ako su još zelene, držite ih na sobnoj temperaturi dok ne dosegnu željenu zrelost.

Kada sazriju, možete ih staviti u hladnjak želite li malo usporiti daljnje sazrijevanje. Kora će pritom vrlo brzo potamnjeti, ali unutrašnjost može ostati dobra još neko vrijeme.

Banane proizvode etilen, plin koji ubrzava sazrijevanje određenog voća i povrća, pa obratite pozornost na to što držite neposredno uz njih.

Jabuke mogu na pult, ali hladnjak produljuje svježinu

Ako ćete ih pojesti tijekom nekoliko dana, jabuke bez problema mogu stajati u zdjeli na kuhinjskom pultu.

Za dulje čuvanje bolji je hladnjak. Niža temperatura usporit će sazrijevanje i pomoći im da dulje zadrže hrskavost. I jabuke proizvode etilen, zbog čega ih je dobro odvojiti od povrća koje je na njega osjetljivo ako namirnice namjeravate čuvati dulje vrijeme.

Avokado ovisi o stupnju zrelosti

Tvrdi avokado nemojte odmah spremiti u hladnjak. Ostavite ga na sobnoj temperaturi kako bi sazrio.

Kada pod blagim pritiskom počne lagano popuštati i postigne željenu zrelost, možete ga premjestiti u hladnjak ako ga ne namjeravate odmah pojesti. Hladnoća će usporiti daljnje sazrijevanje.

Ako želite ubrzati sazrijevanje, stavite avokado u papirnatu vrećicu zajedno s bananom ili jabukom.

Bobičasto voće odmah stavite na hladno

Jagode, maline, borovnice i kupine osjetljive su i relativno brzo propadaju, pa ih nakon kupovine spremite u hladnjak.

Vlaga im je veliki neprijatelj. Ako ih nećete odmah jesti, u pravilu ih je bolje ne prati prije spremanja. Operite ih neposredno prije konzumacije.

Redovito pregledajte pakiranje i uklonite plod koji pokazuje znakove plijesni ili propadanja kako se problem ne bi proširio na ostatak.

FOTO: iStock

Paprike spremite u hladnjak

Svježe paprike najbolje će zadržati čvrstoću i svježinu u hladnjaku.

Spremite ih suhe i cijele u ladicu za povrće. Kao i kod brojnih drugih vrsta povrća, nema potrebe prati ih prije spremanja jer dodatna vlaga može ubrzati kvarenje. Narezanu papriku držite u zatvorenoj posudi u hladnjaku i potrošite što prije.

Breskve i nektarine prvo trebaju sazreti

Ako ste kupili tvrde breskve ili nektarine, ostavite ih na sobnoj temperaturi dok ne sazriju.

Hladnjak može usporiti taj proces, pa ih nema smisla prerano spremati na hladno. Jednom kada postanu zrele, a nećete ih odmah pojesti, možete ih premjestiti u hladnjak kako biste dobili još malo vremena prije nego što postanu prezrele.

Nije sve za istu ladicu

Pravilno čuvanje voća i povrća ne svodi se samo na odluku između hladnjaka i kuhinjskog pulta. Važno je i koje namirnice držite zajedno. Voće poput jabuka, banana i zrelog avokada proizvodi etilen koji može ubrzati sazrijevanje i propadanje namirnica osjetljivih na taj plin.

Prije nego što cijeli sadržaj vrećice iz trgovine automatski spremite u jednu ladicu hladnjaka, odvojite nekoliko minuta i rasporedite namirnice prema njihovim potrebama.

Nekima će hladnoća produljiti svježinu, druge prvo trebaju sazreti na sobnoj temperaturi, a krumpir i luk bit će najsretniji daleko od hladnjaka.

Mala promjena u načinu spremanja može značiti manje smežuranih limuna, mekanih krastavaca i zaboravljenog povrća koje na kraju završava u otpadu.

Povezane vijesti

• Oslobodite prostor u maloj kuhinji uz ovih sedam praktičnih savjeta
• Ne gulite povrće bez potrebe: Naše bake znale su trik koji danas mnogi zaboravljaju