Znanstveno-stručni skup "Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra"

(Hina/EPA)

Skup "Kosinjska dolina - jučer, danas i sutra", kojemu je cilj znanstveno utemeljenim činjenicama valorizirati prirodne, društvene, gospodarske i kulturne značajke područja koje bi trebala potopiti izgradnja HEP-ova energetskog projekta, održat će se u petak 30. rujna u Gornjem Kosinju.

Program znanstveno-stručnog skupa obuhvaća 36 radova koji se bave raznim povijesnim, kulturnim, aktualnim i razvojnim pitanjima u nizu sela na rijeci Lici, od kojih bi neka uskoro trebala biti potopljena izgradnjom energetske hidro-akumulacije.

Organizatori, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatski institut za povijest, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Sveučilište u Zadru - Odjel za nastavničke studije u Gospiću, Državni arhiv u Gospiću, Muzej Like Gospić i Znanstveno i kulturno društvo Kosinj, ističu da je cilj skupa izrada kritički provjerene javne slike o Kosinjskoj dolini s baštinskim uporištima i razvojnom perspektivom; privući stručnjake iz različitih znanstvenih područja na suradnju i interdisciplinarno umrežavanje rezultata o Kosinju; te znanstveno provjerenim i utemeljenim činjenicama valorizirati kosinjske prirodne, društvene, gospodarske i kulturne značajke.

U svibnju je Inicijativa za Kosinj, koja je okupila šest odsjeka Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uputila apel hrvatskoj javnosti da se pridruži zaštiti povijesne Kosinjske doline od daljnje devastacije, što "podrazumijeva obustavu kontroverznog projekta izgradnje hidroenergetskog sustava Kosinj".

Ta bi hidroelektrana, kaže se, potopila dio Kosinjske doline, nepovratno razorila nekoliko naselja, raselila preostalo stanovništvo i uništila materijalnu kulturno-povijesnu, posebice sakralnu baštinu ovog dijela zapadne Like, koja je od iznimne nacionalne vrijednosti.

Tijekom Dana mrtvih 2021. mještani su zapalili svijeće na nedavno prekopanom groblju te održali prosvjed s kojeg su pozvali vlast i HEP da ne uništavaju njihove domove nego da im pomognu da prostor Kosinja učine prikladnim za život.

Groblje je prekopalo općinsko komunalno poduzeće iz Perušića, premještajući ga u sklopu pripreme za izgradnju druge hidroelektrane na rijeci Lici, HES Kosinj, čiji je upravni postupak završen i investitor HEP je dobio sve potrebne dozvole za gradnju.

Nepuni mjesec prije toga na redovitom jesenskom susretu svećenika Gospićko-senjske biskupije, svećenici su u izjavi podržali stanovništvo u njihovu pravu da ostanu u svojim domovima.

U srpnju prošle godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i HEP potpisali su sporazum prema kojem projekt HES Kosinj, vrijedan je 1,54 milijarde kuna, dobiva status strateške investicije.

Prethodno su, tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš, WWF Adria i Zelena akcija apelirali na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da povuče taj dokument jer je manjkav, temelji na zastarjelim studijama i podacima, te ne odgovara na ključna pitanja s aspekta očuvanja okoliša.

"Negativne društvene i ekološke utjecaje moguće je izbjeći realnom procjenom potreba i projektnih opcija, sudjelovanjem dionika te izbjegavanjem i ublažavanjem utjecaja na okoliš i društvo. U slučaju HES Kosinj nijedna od ovih mjera nije bila primijenjena", rekle su udruge.