U varaždinskoj Županijskoj palači u srijedu je predstavljen tiskani separat znanstvenog rada "Slovenci u Varaždinu tijekom 1941.-1942. godine" autora Vladimira Huzjana, koji govori što se događalo sa Slovencima koji su tijekom II. svjetskog tata prognani, a dio ih je utočište našao u Varaždinu.

 Huzjan je rekao kako je manji dio Slovenaca koje su protjerali njemački okupatori utočište potražio u Varaždinu, zatražili su papire kao jamstvo i sigurnost od daljnjih progona. Prema dosadašnjim istraživanjima, radi se o 167 osoba, pojedincima i obiteljima od kojih su neke imale i do osam članova.

 Autor je pojasnio da je nakon analize tih podataka utvrđeno kako je najveći broj tih Slovenaca živio u Varaždinu prije II. svjetskog rata i da su bili domicilni na tom području. Nakon početka rata, nisu više imali dokumente iz Ormoža i Ptuja i morali su se prijaviti u Varaždinu. Tek manji dio bile su osobe protjerane iz Štajerske, kazao je Huzjan.

 Ono što je u ovom radu izuzetak je da se po prvi put objavljuje popis tih osoba.

 Ljubljanski Institut za narodna pitanja već se dugi niz godina bavi istraživanjem obitavanja Slovenaca u Hrvatskoj, u suradnji s hrvatskim kolegama, naglasio je politolog Boris Jesih, član Instituta.

 "Povremeno objavljujemo takve radove u našoj reviji, a sad smo se odlučili izdati ovaj rad u separatnoj knjižici, kako bi ga vidjelo što više ljudi. Detalji iz naše zajedničke povijesti pokazuju da su ljudi uz granicu uvijek bili povezani i da je granični prostor bio i bit će multikulturalan i multietnički”, kazao je Jesih.

 Barbara Antolić Vupora iz varaždinskog Slovenskog kulturnog društva "Nagelj" sa žaljenjem je ustvrdila da su Slovenci nacionalna manjina kojoj broj pripadnika opada.

 "Kad se takvo nešto dogodi, nije dovoljno samo pokretati kulturne i druge djelatnosti, već je bitno istražiti svoju povijest, a s ovim znanstveno-istraživačkim radom mi smo potvrdili autohtonost slovenske nacionalne manjine na području Varaždina”, kazala je i dodala da je slovenska manjina sastavni dio života ovdje.

 "Dio si naroda koji ovdje živi i koji dijeli dobru i lošu sudbinu“, zaključila je Antolić Vupora.

Povezane vijesti

• Znanstveni rad Marka Šestana objavljen u časopisu Science