Zbornik znanstvenih radova "Glina 1941. - Tragedije i traume u pamćenju i zaboravu", koji kako je rečeno, predstavlja najobuhvatnije djelo o masovnom stradanju Srba u Glini, predstavljen je utorak u Zagrebu.

Zbornik donosi 34 članka složenih u sedam cjelina, te brojne dokumente, karte i popise, većinom priređene za znanstveni kolokovij „Što se uistinu dogodilo u glinskoj srpskopravoslavnoj crkvi između 29/30. srpnja i 4/5. kolovoza 1941.: svjedočanstva i kultura sjećanja“, održanom 2012. godine.

Predsjednik Srpskoga narodnog vijeća Milorad Pupovac kazao je da je značajna vrijednost zbornika iz više razloga: zbog znanstvenog pristupa velikoj i teškoj temi, što je proširio pristup proučavanju teme na ono što je prethodilo tragičnim događajima iz svibnja 1941. godine, te što je pluralnost autora i sadržaja postavio tako da unatoč polemikama mogu opstati kao istraživačka zajednica.

Što se bude više radilo na takav način, bit će manje prostora za kriva tumačenja i zloupotrebe teme, kazao je Pupovac i nazvao zbornik iscjeliteljskim, jer je donio puno novih činjenica koje stvar čine racionalnom.

Strukovna urednica izdanja s Filozofskoga fakulteta Nevena Škrbić Alempijević istaknula da zbornik slijedi pristupe koji smatraju da kolektivna trauma iz prošlosti može biti razriješena tek kad je se društvo prisjeti i materijalizira je. Kaže da zbornik polazi od stajališta da sjećanje nije dato zauvijek, nego da se stalno oblikuje iznova i da sjećanja ne moraju biti poticaj na društvene konflikte, kao što neki tvrde, nego da su to naše današnje odluke.  Ona zbornik, uza sve znanstvene i istraživačke doprinose, vidi kao jedan od mogućih zaloga za bolje razumijevanje u hrvatskom društvu.  

Recenzent Stjepan Matković s Hrvatskoga instituta za povijest kazao je da tema zbornika nosi težinu u sklopu hrvatske historiografije. Ukazao je na dubinsko istraživanje geneze sukoba u Glini, u kojoj je prije rata bila na vlasti koalicije HSS-a i SDS-a, sve do ozračja sukobljavanja koja su bilježena još od prije nastanka Jugoslavije. Međutim, te zločine je nemoguće shvatiti bez utjecaja njemačkog nacizma i talijanskog fašizma, koji su poticali masakre u mješovitim krajevima.

Nasilje u kojem je civilno stanovništvo stradalo u više valova bilo je rezultat ustaške politike, i njezine obuzetosti da disproporcionalnom odmazdom demonstracije sile ostvari svoju misiju, kazao je Matković, i kao dokaz naveo brojna rušenja vjerskih objekata i oduzimanje imetka.

Matković je zaključio da je to do sada najdublje istražen slučaj žrtava Gline iz historiografske perspektive, da su njime izbjegnute generalizacije i da koristi pristup koji se može primijeniti za promišljanje kulture sjećanja i suočavanja s teretima prošlosti u Hrvatskoj.

Glavni urednik izdanja Drago Roksandić kazao da odnosi Hrvata i Srba nisu nikakav specifikum nego posljedica globalnog obesmišljavanja prošlosti tijekom 20. stoljeća. Ona su dovela do brojnih tragičnih i traumatičnih događaje s kojima se svako društvo mora znati nositi.

Stanovništvo kotara Glina i Vrginmost već travnja 1941. bilo je izloženo aktima kapilarnoga nasilja, a od svibnja te godine skupnog ubojstva glinskih građana muškaraca starijih od 16 godina te 12./13. svibnja 1941. masovnih zločina, među kojima se izdvajaju zločini u Banskom Grabovcu 24. – 27. srpnja 1941.) te u glinskoj pravoslavnoj crkvi 29./30. srpnja i 4./5. kolovoza 1941., napominje su u uvodu zbornika. Prema nekim procjenama ondje je bilo oko 7.700 žrtava, najvećim dijelom civila srpskoga naroda.

Zbornik je nastao u zajedničkom izdanju Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga državnog arhiva i Srpskoga narodnog vijeća.

Povezane vijesti

• Matijašić: Zanima me antičko razumijevanje pojma povijesti
• Znanje o ljudskoj genetici kroz povijest
• Predavanje o Puljštini od 1945. do 1947.