O ulozi specijalnih knjižnica i arhiva u Pazinu i Puli: KAKO PISATI POVIJEST MULTIKULTURALNIH REGIJA JUGOISTOČNE EUROPE

Dr. sc. Angela Ilić i prof. dr. sc. Darko Dukovski

Dokumenti i povijesni izvori sastavljeni različitim jezicima i danas su pohranjeni u raznim arhivima koji se često nalaze izvan država uz čije su prostore vezani. Tako su, primjerice, dokumenti vezani uz povijest Istre, osim u hrvatskim arhivima, pohranjeni u arhivima u Italiji, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i drugim zemljama. Stoga je cilj ovog skupa bio potaknuti suradnju povjesničara istraživača i objavljivanje dokumenata kako bi postali dostupni znanstvenicima i javnosti

Državni arhiv u Pazinu, Institut za njemačku kulturu i povijest Jugoistočne Europe na Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli organizirali su u Pazinu i Puli trodnevni Međunarodni znanstveni skup "Kako pisati povijest multikulturalnih regija jugoistočne Europe: uloga specijalnih knjižnica i arhiva". Na skupu, koji je završen jučer, stručnjaci, povjesničari razmatrali su mogućnosti i perspektive suradnje pri istraživanju regionalne povijesti. Koliko je to složena problematika moglo se čuti iz uvodnog izlaganja dr. sc. Angele Ilić, inicijatorice skupa.

Specifičnosti

Naime, radi se o geografski jedinstvenom prostoru u većem dijelu obilježenom zajedničkom poviješću i dodirom kultura, ali i kojeg dijele različite etničke, kulturne, jezične, političke, ideološke i druge različitosti. Specifičnost ovog prostora je, tijekom povijesti višekratna promjena vladara i vlasti, mijenjanje granica pa narodi žive i izvan nacionalnih država. Zbog toga su dokumenti i povijesni izvori sastavljeni različitim jezicima i danas su pohranjeni u raznim arhivima koji se često nalaze izvan država uz čije su prostore vezani. Tako su, primjerice, dokumenti vezani uz povijest Istre, osim u hrvatskim arhivima, pohranjeni u arhivima u Italiji, Sloveniji, Austriji, Mađarskoj i drugim zemljama. Stoga je cilj ovog skupa bio potaknuti suradnju povjesničara istraživača i objavljivanje dokumenata kako bi postali dostupni znanstvenicima i javnosti. Pri tomu dr. sc. Angela Ilić izdvaja mogućnosti digitalne i računalne tehnologije koju treba iskoristiti kako bi se izvori i spoznaje približile javnosti i sačuvali za buduća pokoljenja.

Arhivi u globalnom okruženju

U nastavku pazinskog dijela skupa prof. dr. sc. Darko Dukovski govorio je o mogućnostima i metodologiji znanstvenog istraživanja i pisanja povijesnih sinteza srednje i jugozapadne Europe, a dr. sc. Vlatka Lemić o arhivima, zajednici i društvu u globalnom okruženju kroz suvremene trendove i stručnu praksu.

Drugog dana skupa dr. sc. Georg Grote govorio je o Južnotirolskoj korespondenciji, dr. sc. Ivan Jeličić o istraživanju kasnohabsburške Rijeke. Olja Višković i Tullio Vorano predstavili su Specijalnu knjižnicu Giovanni Antonia Martinuzzija, a doc. dr. sc. Maurizio Levak govorio je o značaju i ulozi regionalnih znanstveno-stručnih časopisa.

Jučer je skup nastavljen na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli predavanjem doc. dr. sc. Ive Milovan Delić o lokalnim odrazima globalnih fenomena: slučaju španjolske gripe 1918.-1919., a završio je izlaganjem dr. sc. Deana Krmca naslovljenog "Plurilingvistička i multikulturalna sveistarska suradnja na području humanističkih znanosti". U pauzama izlaganja sudionici skupa razgledali su Pazin gdje su se upoznali s Državnim arhivom, a u Puli su posjetili Sveučilišnu knjižnicu, Knjižnicu ratne mornarice, a uz stručno vodstvo obišli su stari grad.