Spomen-ploča najvećem hrvatskom geofizičaru Andriji Mohorovičiću otkrivena je u petak u Zagrebu u dvorištu nekadašnje zgrade meteorološkog opservatorija, koja je tako postala prvo Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva u Hrvatskoj.

Točno u podne na zagrebačkom Gornjem gradu otkrivena je ploča na "rodnoj kući DHMZ-a na Griču 3" kao mjestu epohalnog otkrića granice kore i plašta zemlje, koje je u čast hrvatskog znanstvenika dobilo naziv Mohorovičićev diskontinuitet ili skraćeno Moho sloj, priopćeno je iz DHMZ-a.

Predstavnik Hrvatskog fizikalnog društva Ivica Picek kazao je da je Grič 3 nominiran za Povijesno mjesto Europskog fizikalnog društva kako bi se povećala vidljivost znanstvenog značaja Andrije Mohorovičića u Hrvatskoj, gdje je manje poznat nego u svijetu.

Izrazio je zadovoljstvo što su hrvatski fizičari uspjeli u tome, unatoč činjenici što je svečanost morala biti odgođena za dvije godine zbog zagrebačkog potresa i pandemije.

Predsjednik HAZU Velimir Neidhardt kazao je da su potresi 2020. podsjetili na zasluge toga velikana i na aktualnost njegovih otkrića.

Baština Andrije Mohorovičića živi i dalje te je neizostavni dio hrvatske i svjetske znanosti, ali i naših života, naglasio je akademik Neidhardt.

Predsjednik Europskog fizikalnog društva Luc Bergé kazao je da bivša zgrada DHMZ-a na Griču 3 savršeno zadovoljava kriterij dodjele statusa Povijesnog mjesta EPS-a, jer su u njoj djelovali prestižni znanstvenici i genijalni geofizičari.

Glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda Branka Ivančan-Picek podsjetila je na to da su na tome mjestu započela meteorološka mjerenja i da je ondje Andrija Mohorovičić počeo raditi najprije kao meteorolog, proučavao ekstremne vremenske pojave, te napisao znanstvene meteorološke radove.

Otkriće Moho sloja svrstalo je Mohorovičića među najznačajnije prirodoslovne znanstvenike prve polovine XX. stoljeća i smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojega je došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj.

Proučavajući seizmografske zapise potresa u Pokupskom 1909. godine on je otkrio da Zemlja kao planet nije monolitna kamenita tvorba, nego da se sastoji od slojeva vrlo različita sastava, od kojih je najtanji Zemljina kora.

Povezane vijesti

• Projekt Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak- iskorak u zajedničke resurse
• OŽIVJELI MOZAK Velik uspjeh našeg neuroznanstvenika: Mozak se može održati na životu satima nakon smrti
• "Jedinstveni obrazovni prostor: Ukrajina - EU": Gostovanje vrhunskih znanstvenika iz Ukrajine i Gruzije na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli