ZAGREB

Kliofest: Povjesničari protiv revizionizma kao izvrtanja povijesti

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Istaknuti povjesničari iz više europskih i drugih zemalja, okupljeni na Festivalu Kliofest u Zagrebu, usprotivili su se neznanstvenoj reviziji povijesti u korist vladajućih politika.

Naglasili su da pri tome ne misle na revidiranje starih spoznaja novima, nego na izvrtanje povijesnih činjenica.

Oni su protivljenje izrazili u srijedu u višesatnoj raspravi na jednom od više okruglih stolova koji se održavaju u okviru Festivala koji traje od 11. do 14. svibnja, a na kojem će također biti predstavljeno više novih knjiga, otvorene izložbe te prikazani novi povijesni filmovi.

Povjesničar iz Splita Aleksandar Jakir kazao je da je najveći problem revizionizma u Hrvatskoj prikazivanje ustaških zločina u prihvatljivom svjetlu, što vodi ka rehabilitaciji tzv. NHD. Umanjivanje, banaliziranje i poricanje zločina, genocida nešto je sasvim drugo od nužnih povijesnih rasprava i kontroverzija. Revizionizmom se stvara dojam da se o povijesnim događajima nedovoljno zna i da ih treba dodatno istražiti, pri čemu su pojedini autori spremni besramno lagati, kao npr. da u logoru u Jasenovcu nije bilo ubijanja, rekao je.

Jakir: Srce tame 20. stoljeća je odnos prema masovnom nasilju

To srce tame 20. stoljeća je odnos prema masovnom nasilju i dok se kao povjesničari ne uhvatimo u koštac s tim, imat ćemo podijeljene narative u društvu i podijeljeno društvo, kazao je Jakir i osudio prijetnje smrću koje se ovih dana upućuju njegovom kolegi Hrvoju Klasiću.

Milivoj Bešlin iz Novog Sada smatra da je glavni predmet povijesnog revizionizma u Srbiji stvaranje antijugoslavenskih i antikomunističkih resentimana.

Glavne teme revizionizma u Srbiji su Draža Mihajlović i četnički pokret, pri čemu se uporno ignoriraju poznati povijesni dokumenti i znanstvene metode, a znanost se stavlja u službu države, rekao je.

Husnija Kamberović iz Sarajeva istaknuo je da u Bosni i Hercegovini revizionizam ide preko delegitimiranja Jugoslavije i socijalizma, kako bi se legitimirale nove države i nacionalizmi. Historiografija opravdava ono što se događa u stvarnosti i - sasvim neprimjerno znanosti - zanemaruje dokumente, a prihvaća priče koje nitko ne može dokazati, dodao je.

Više nije bitno što je bilo 1941. nego šta je bilo 1945. i svi imaju svoj nacionalni antifašizam, a partizanski je proglašen zločinačkim, kazao je Kamberović.

Dubravka Stojanović iz Beograda pokazala je primjere pozitivne i negativne revizije povijesti u Srbiji. Prvi je istraživanje Latinke Perović kojim je dokazala da srpski socijalizam 19. stoljeća kao i politika Nikole Pašića s početka 20. stoljeća ne proizlaze iz europske nego ruske tradicije, što baca sasvim drugo svjetlo na pojavu Miloševića.

Negativni primjeri revizionizma su vidljivi na promjeni uloge žrtve i agresora u srpskoj javnosti posljednjih desetljeća. Nakon Drugog svjetskog rata žrtve su bili partizani, a zločinci fašisti i domaći izdajnici. Od osamdesetih, žrtve su bili Srbi u NDH, a zločinci ustaše, te se sukob premjestio na odnose Srba i Hrvata kao priprema ratu, kazala je i dodala da su dvijetisućitih žrtve postali četnici i Draža Mihajlović, a zločinci Titovi partizani.

Sad se ponovo na mnogo načina vraća na Jasenovac i na hrvatsko-srpski odnos. Na zadnjem Danu pobjede predsjednik Vučić je govorio skoro isključivo o Jasenovcu, kazala je povjesničarka Stojanović i upozorila da se povijest upotrebljava kako bi se stvorila emocija, problemi i konflikti, te psihološka mogućnost za nove sukobe.

Ruža Fotiadis iz Berlina govorila je o odnosu Njemačke prema svojoj ulozi u Drugom svjetskom ratu i njemačkom suočavanju s prošlošću.

Fotiadis: Suočavanje s prošlošću podrazumijeva osjećaj srama i kajanja

Suočavanje s prošlošću podrazumijeva osjećaj srama i kajanja za zločine koji su u prošlosti počinjeni u ime naroda kojem pripadamo, te prihvaćanja osobne i kolektivne odgovornosti za te zločine, rekla je i dodala da je kao znak preuzimanja krivice u Njemačkoj izgrađen spomenik Židovima kao žrtvama fašizma u Berlinu, te je osnovana zaklada koja se bavi pitanjima njemačkih žrtava u Jugoistočnoj Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Povlačeći paralelu s odnosima prema prošlosti u državama nastalim raspadom Jugoslavije, kazala je da se u njima obično reagira raspravom o tome „tko je prvi počeo“ i prekrajanjem povijesti.

Na okruglom stolu koji se odvija u sklopu projekta Histoire pour la liberté koji financira Europska komisija iz programa “Europa za građane”, sudjelovali su još Stevo Đurašković iz Zagreba, Edin Omerčić iz Sarajeva, Thomas Schad iz Berlina i Tomasz Stryjek iz Varšave.

U sklopu Klifesta održavaju se još okrugli stol u povodu tridesete obljetnice raspada SFRJ i nastanka Republike Hrvatske, zatim „Pedeset godina Hrvatskoga proljeća“, okrugli stol u povodu obilježavanja 150. godišnjice Rakovičkog ustanka i rasprava u povodu stote obljetnice Vidovdanskog ustava koji je u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.

Program se odvija uživo u holu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, te je prenošen preko interneta, a dio je snimljen unaprijed te se premijerno prikazuje na internetu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of