Bjesomučna sječa šuma značajno je pridonijela požarima koji su 2019./20. harali Australijom jer je povećala razmjere i zapaljivost požara, utvrdili su znanstvenici.  

Požare, u kojima je izgorjelo više od 12 milijuna hektara širom Australije od kolovoza 2019. do ožujka 2020., vlasti su opisale kao "šok za sustav".

Znanstvenici procjenjuju da je više od milijardu životinja izgubilo život u tim požarima.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Ecology & Evolution navodi da postoje "uvjerljivi dokazi" da je sječa izložila australske šume većem riziku požara i povećala težinu i zapaljivost požara.

James Watson, jedan od autora istraživanja, kaže da sječa povećava raspoloživi gorivi materijal, povećava sušenje šuma i smanjuje visinu šuma. 

"Sječa može iza sebe ostaviti do 450 tona zapaljivog goriva po hektaru i to je, po bilo kakvim kriterijima, iznimno opasna razina zapaljivog materijala u okolišu koje sezonski pati od suša", kaže Watson, profesor na sveučilištu Queensland.

"Utječe i na životinjski svijet jer uništava staništa, fragmentira i ometa mnoge vrste, a glavne negativne posljedice trpe divlje životinje".

Sječa je u nadležnosti pojedinih država u Australiji i ona je u 2018. pridonijela s gotovo šest milijuna dolara lokalnoj ekonomiji.

Većina prihoda je pristigla s plantažnih nasada, prema Ministarstvu poljoprivrede i okoliša. 

Unatoč upozorenja stručnjaka za okoliš sječa će se nastaviti u požarom zahvaćenim šumama u državama Victoria i New South Wales, koje su najteže bile pogođene nedavnim požarima. 

Znanstvenici kažu da veze klimatskih promjena i požara upućuju na potrebu za hitnom akcijom ali treba dobro proučiti i utjecaj planirane sječe šuma na izbijanje požara. 

Prema znanstvenicima pitanje sječe je, za razliku od klimatskih promjena za koje je potrebno globalno djelovanje, u nadležnosti australskih vlasti. 

U prošlosti australske vlasti pribjegavale su kontroliranim požarima kako bi održavale zdravlje šuma i smanjile količinu zapaljivog goriva tako da požari tijekom suša ne budu većih razmjera.

David Lindenmayer, autor studije i profesor s Australian National University kaže da su takvi kontrolirani požari jedino učinkoviti kad se izvode na udaljenosti od nekoliko kilometara od naselja i kad se provode vrlo redovito, primjerice svake tri godine.

Sječu ne treba provoditi u područjima u kojima ona povećava količinu zapaljivog materijala i povećava razmjere požara i rizike za sigurnost ljudi, kaže on. 

Znanstvenici kažu kako se trupci moraju osiguravati sadnjom plantaža drva, a ne sječom prirodnih šuma.

Povezane vijesti

• Kod mjesta Pariži i Butkovići gorila šuma i nisko raslinje
• Gorjelo kod Vodnjana, Pomera i Marlere
• Tri požara na istarskom području