ZAGREB

Dobitnica "Rudija Supeka": Retradicionalizacija hrvatskog društva obični je mit

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Retradicionalizacija hrvatskog društva, o kojoj se često govori, obični je mit jer se upravo događa modernizacija obiteljske sfere koja je u socijalizmu ostala netaknuta, tvrdi sociologinja Inga Tomić-Koludrović, kojoj Hrvatsko sociološko društvo (HSD) u četvrtak dodjeljuje priznanje „Rudi Supek“.

Sustavna i detaljna analiza pokazuje da u svim analiziranim tipovima ipak dolazi do stanovitog „pomaka prema modernosti“, u odnosima žena i muškaraca u Hrvatskoj, iako su oni još uvijek snažno određeni tradicionalnim rodnim konstrukcijama, kaže dobitnica najvećeg priznanja HSD-a za iznimna značajna postignuća, uspjehe i zasluge za razvoj sociologije.

Podaci pokazuju da smo daleko od ravnopravnosti u području privatnog patrijarhata, ali je ipak riječ o značajnom pomaku, pogotovo na području ravnopravnosti u podjeli kućanskih poslova, kaže ona.

Tradicionalizam je osobito prisutan u obiteljima s nižom naobrazbom i u ruralnim sredinama, u kojima muškarci često svoje nedovoljno sudjelovanje u kućanskim poslovima objašnjavaju time da „žene to znaju bolje“ ili da „majka je majka“.

Žene su tako još uvijek u višem postotku u ekspresivnim ulogama, više se „žrtvuju za djecu“, češće održavaju rodbinske veze, preuzimaju inicijativu za pomirenje nakon svađe i održavaju prijateljstva, kaže Tomić-Koludrović, zaposlena u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ – Područni centar Split.

Muškarci pak u većem postotku predstavljaju autoritet djeci i donose odluke o većim ulaganjima.

Slično je i u susjednim postsocijalističkim zemljama, u kojima se Bosna i Hercegovina i Srbija pokazuju još tradicionalnijima, a Slovenija je manje tradicionalnih stavova.

Političari bi trebali slušati sociologe

Istina, ono što se zove javni patrijarhat, poraslo je 2015. u odnosu na 2008. zbog krize, i to u Hrvatskoj više nego u susjednim zemljama, kaže ona.

Bivša predsjednica HSD-a Tomić-Koludrović poziva se na istraživanja Duška Sekulića, koja pokazuju da u Hrvatskoj u vremenu tranzicije dolazi do stalnog opadanja „rodnog konzervativizma“, dok je „nacionalni ekskluzivizam“ snažno porastao u početku tranzicije pa se vratio na razinu iz 1985., a „religijski intenzitet“ i dalje ostaje visok.

Socijalistički predak je emancipirao žene na području radnih prava, ali su one nerijetko radile 60-70 sati tjedno, a one u tranziciji počinju razlikovati institucionalna pitanja od pitanja kontrole ženskog tijela.

Unatoč rastu „religijskog intenziteta“, te visokoj religijskoj samoidentifikaciji žena, one su kritične prema javnom djelovanju Crkve, i zamjeraju joj miješanje u njihove rodne identitete, kaže sociologinja koja je radila kao srednjoškolska nastavnica sociologije i novinarka, te profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Sveučilištu u Zadru.

Privatni patrijarhat u socijalizmu nije bio reformiran i pravednija podjela poslova u kućanstvu počela se odvijati u postsocijalističkom vremenu.

Muškarci su tradicionalniji od žena, dok žene misle da bi poslove u kućanstvu trebala obavljati osoba koja ima više vremena.

Ove teme nisu samo važne za poboljšanje položaja žena, nego i za opći razvoj hrvatskog društva, što donositelji odluka u vrhu političke vlasti često ne shvaćaju, ističe. 

Na tim mjestima i na svim razinama političke vlasti često dominiraju muškarci rodno tradicionalnih stavova, što predstavlja značajnu prepreku općem društvenom razvoju i često pretskazuju slabiji razvoj, stereotipe o ženama i spolno uznemiravanja žena.

Razvoj i primjena javnih politika usmjerenih jačanju egalitarnih rodnih stavova i praksi stoga bi trebali biti jedan od istaknutih prioriteta svih tijela čije odluke utječu na budućnost hrvatskog društva, kazala je dobitnica priznanja „Rudi Supek“. Zaključuje da sociolozi i sociologinje svoj specifičan doprinos mogu dati empirijskim istraživanjima koja doprinose bilježenju i razumijevanju društvenih procesa.

Osnivala međunarodne studije

U obrazloženju nagrade HSD-a ističe se da je Inga Tomić-Koludrović posebni znanstveni i nastavni doprinos hrvatskoj sociologiji ostvarila na području teorijskog i praktičnog istraživanja životnog stila, sociologije mladih i sociologije žena, za što je dobila Državnu nagradu za znanost.

Čvrsta veza između teorije i empirije, usredotočenost na proučavanje društva, kao i rezultirajuće spoznaje koje omogućuju ne samo sociološki nego i javnopolitički angažman, važna su obilježje njezina rada, ističe se.

Kao pročelnica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru utemeljila je Međunarodni združeni diplomski studij Kulturne sociologije zajedno sa odjelima za sociologiju u Grazu, Zadru, Trentu i Brnu, te Međunarodni združeni doktorski studij Sociologije lokalnog i regionalnog razvoja zajedno sa Sveučilištem u Teramu.

Ti su studiji pridonijeli internacionalizaciji hrvatske sociologije i cjelokupnog prostora hrvatskog visokog školstva, kaže se.

Inge Tomić-Koludrović (1953.) također je dala istaknuti doprinos razvoju civilnog društva u Hrvatskoj.

Završila je Studij komparativne književnosti i sociologije u Zagrebu, magistrirala je u području sociologije kulture u Ljubljani, a doktorirala s temom o sociologiji životnog stila u Zagrebu.

Nagrada će biti dodijeljena u četvrtak navečer u Društvu sveučilišnih nastavnika u Zagrebu tijekom svečane sjednice HSD-a.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum